Obnovit ćete mi nogometni stadion. Tako je glasio zahtjev gradonačelnika jednog većeg grada, a nije Zagreb, predstavnicima strane kompanije koja je radila na "njegovu" području. Zašto je to tražio? Zato što može.
Da su strani investitori nezadovoljni poduzetničkom klimom u Hrvatskoj zna i Vlada. Uostalom, na sastanku u utorak šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren potpredsjedniku Vlade Domagoju Ivanu Miloševiću iznio je popis otvorenih pitanja vezanih uz strana ulaganja u Hrvatskoj.
Što ne valja?
Doznajemo kako su nabrojene spora i birokratska procedura za registraciju, netransparentni i namješteni postupci javne nabave, korupcija na svim razinama, ali i nedostatak pravnog okvira i pravne sigurnosti. Strani ulagači, gospodarski uredi europskih zemalja te diplomati svakodnevno se žale na probleme, odnosno na modele ponašanja koji priječe strane investicije.
- Kad strana kompanije preuzme tvrtku, preuzme i radničke ugovore. Nije rijetkost da ugovori sadržavaju dijelove koji nisu u skladu sa zakonima, primjerice, o prekovremenim satima ili zaštiti okoliša. Zanimljivo, sve do tada ta je tvrtka godinama normalno poslovala, no čim prijeđe u strane ruke, eto inspekcije. Ne bunimo se protiv zakona, ali što je bilo do sada? Rješavalo se mitom, protuuslugama, dogovorom, a strane kompanije na piku su inspekcija – iznose predstavnici stranih ulagača. Govore i o perfidnim igrama, ponajprije lokalnih i županijskih vlasti. Hrvatska je podijeljena na dobre – poput Varaždina i Varaždinske županije – i loše zone za investicije. Savjet je – ondje ne ulagati.
- Tvrtka od dvoje, troje zaposlenih neće imati problema dok ne poraste i ne stigne na "točku s koje nema povratka", kad ne može pokupiti krpice i otići. Lokalne vlasti odjednom nameću posebne poreze, partneri i predstavnici vlasti zahtijevaju da se "zaposli ova ili ona osoba", mito se traži gotovo svaki dan – kažu.
Kvare zabavu
Posebno je teško, kažu, na lokalnoj i županijskoj razini, a kao pozitivan primjer navode Varaždin i Varaždinsku županiju. Zapinje i kod poslovanja s državnim kompanijama, poput HEP-a i Hrvatskih šuma. Strane kompanije, kažu, jednostavno "pokvare zabavu" lokalnih moćnika i političkih struktura pa nisu dobrodošle. Kažu kako im Ministarstvo financija "nabija" dvojbena davanja koja nisu jasno definirana zakonom, pogotovo vezana uz PDV, i to, primjerice, u čarteru jahti i transportu, samo da bi pokupili novac sad i odmah. Nema veze što ih poslije tvrtke tuže, a država gubi novac.
- Vlada je dobro upoznata s našim problemima. Zašto ne djeluju? Potrebna je politička volja da bi se sredile stvari u državnim tvrtkama, ali i da bi se uhvatilo u koštac s lokalnim vlastima – kažu.
kaj bi sad ti strejndzeri htijeli mijenjati nase savrsene zakone i skidati lokalne mocnike prikazivajuci ih kao lopove,ha!! E,pa nece ici gospodo kapitalisti.