Hrvatska se zbog visoke nezaposlenosti, golema duga privatnog i javnog sektora, pada inozemnih ulaganja te smanjenja tržišnog udjela u svjetskom izvozu našla među pet država članica koje je Europska komisija prisilila da pokrene dodatne reforme.
Politički kolorit
Uz nas u toj najrizičnijoj skupini su Francuska, Italija, Portugal i Bugarska, s tim što se proteklih dana u bruxelleskoj administracija koplja lome uglavnom zbog Francuske. Europska je komisija Francuzima nekoliko puta produljivala rok za ispunjavanje zadanih preporuka, a ovotjedni izvještaj pokazuje da je ta zemlja, slično kao i Hrvatska, postigla “ograničeni”, no ne i zadovoljavajući napredak, što bi, bude li se držao vlastitih pravila, EU trebao novčano kazniti s 0,1 posto BDP-a.
Politička odluka odgođena je do daljnjeg, što je i Zagrebu dalo dodatno vrijeme da pripremi odgovor. Inače, veće ili manje neravnoteže zabilježene su u 18 država članica EU, no brojem i težinom prednjači Hrvatska, za koju nitko nije spominjao novčane kazne jer nije članica eurozone. Smatra se da je život u takvoj zemlji dovoljna kazna. Naglasak je na prevenciji i djelovanju, a nova bi hrvatska Vlada trebala Komisiji dostaviti svoj plan reformi, o čijem će sadržaju ovisiti hoće li Bruxelles tražiti dodatne korektivne mjere!
Premijer Tihomir Orešković iskoristio je dolazak Valdisa Domrovskisa da oplete po bivšoj Vladi, ali i disciplinira svoju koaliciju, koja se još nije uspjela ni ekipirati, čime je pokazao da se brzo uklopio u hrvatski politički kolorit.
Europska komisija u svom najnovijem izvještaju uočava ono što i sami znamo: Hrvatska je prezadužena zemlja koja ima slabu i rascjepkanu javnu upravu, efikasnost državnih poduzeća pet puta je niža od efikasnosti privatnog sektora. Kvalitetu pravosudnog sustava ruše dugotrajni sudski postupci i neriješni predmeti, imamo visoku razinu siromaštva i socijalne isključenosti, a da se ne misli kako se od Hrvatske traži samo da reže, zanimljivo je zapažanje kako “postoje naznake da je pristup zdravstvenoj zaštiti i dugotrajnoj skrbi problematičan”.
Ništa od toga nije nastalo jučer niti će nestati samo od sebe. Dok nova Vlada još važe što će učiniti sa započetom školskom reformom, koja je dobrim dijelom i pokrenuta na poticaj EU, Komisija tvrdi da samo polovica naših studenata uspijeva doći do zadnje godine studija u planiranom roku, a procjenjuje da 41 posto studenata potpuno odustane od studija.
Kasni se s reformom u području određivanja plaća u javnom sektoru, a prema izvještaju, dodaci na plaću u javnim ustanovama kumulativno mogu iznositi i više od 100 posto osnovne plaće. Iako je najavljivala da će to riješiti, Milanovićeva Vlada u izbornoj je godini Komisiji dostavila tek nacrte zakonskih prijedloga koji su trebali omogućiti da se za jednak rad dobije jednaka plaća.
Sad isto ponavljaju i Oreškovićevi ministri. Obustavljeno je donošenje zakona o klasifikaciji djelatnosti kojim bi se smanjio popis beneficiranih zanimanja zbog kojih je moguće ostvariti pravo na nižu dob umirovljenja. Odustalo se i od zakona koji bi vojne osobe i policijske službenike potaknuo da ostanu zaposleni i nakon što ostvare mirovinska prava.
Male mirovine
Nije ni u Komisijinu izvještaju sve crno, posljednje dvije godine Hrvatska se, primjerice, oporavlja od dijela gubitka tržišnog udjela u izvozu, a rast u prošloj godini potaknut je oporavkom domaće potrošnje i donekle ulaganja. Iako i dalje dominira izvoz sirovina i radno-intenzivnih roba, uočava se i rast izvoza roba veće jedinične vrijednosti.
Mjere podrške zapošljavanju mladih počinju davati rezultate, a Milanovićeva je Vlada dobila plus i za, kod nas, osporavane predstečajne nagodbe te uvođenje osobnog stečaja.
Europska komisija svjesna je da naše mirovine nisu primjerene troškovima života jer su u odnosu na plaću najniže u EU.
Nadalje, nalazimo se među državama za koje se, zbog slabog nataliteta i odlaska mladih u inozemstvo, predviđa najveće povećanje stope ekonomske ovisnosti. Sve su to razlozi zbog kojih smatraju da je dugoročni potencijalni rast hrvatskog gospodarstva niži od 1 posto, s tim što ćemo sljedećih godinu-dvije, zbog preduge recesije, rasti iznad svog potencijala, a nakon toga možemo očekivati novi pad, koji se može izbjeći jedino trajnim ulaganjima i temeljitim strukturnim reformama.
>>Od 6 ekonomskih preporuka, Hrvatska nije u potpunosti ispunila niti jednu!
>>Orešković: Izgubili smo 4 godine, prijeti nam postupak korektivnih mjera
Dovljno nas je kaznio Milanović sa svojim uhljebima.