Zadnji put svjedočio je nekoliko sati, a svoje svjedočenje na zagrebačkom Županijskom sudu, Ismet Kamal, kako ispada, ključna osoba afere Agrokor, trebao bi nastaviti i u srijedu. Očekuje se da bi to svjedočenje, u kojem optužno vijeće pod presjedanjem sutkinje Renate Pražetine Kaleb, ali i obranu, zanima kako je točno nastalo sporno knjigovodstveno - financijsko revizorsko vještačenje koje je povjereno KPMG-u, bude dovršeno u srijedu. No teško da će sutkinja Pražetina Kaleb, nakon što saslušanje Kamala bude dovršeno, odmah priopćiti svoju odluku.
Obrana je tražila da se to vještačenje iz spisa izdvoji kao nezakonit dokaz, no sud je jednom taj prijedlog obrane odbio, smatrajući da je riječ o valjanom i zakonitom dokazu. Nakon toga uslijedila je žalba obrana Visokom kaznenom sudu (VKS) koji im je dao za pravo. Vratili su spis optužnom vijeću, tražeći da dodatno pojasni svoju odluku, a dali su mu i uputu da sasluša Kamala. Sutkinja je to napravila i do sada su održana dva ročišta na kojem je nazočio Kamal, dok je jedno bilo odgođeno zbog njegove bolesti. Prvi put je na sud došao u studenom lani, no tada nije ni stigao svjedočiti jer je Ivica Todorić tražio izuzeće svih uključenih u postupak. Nakon toga Kamal je na sud došao koncem veljače, te je u svom iskazu pojašnjavao kako je nastao nalaz iz kojeg proizlazi da je Agrokor oštećen za 1,2 milijarde kuna. Uglavnom, kako sada stvari stoje, bez obzira na to što optužno vijeće odluči, sigurno je da optužnica neće biti potvrđena u dogledno vrijeme. Jer za početak, strana koja ne bude nezadovoljna odlukom, imat će pravo žalbe, o kojoj će odlučivati VKS. A to će potrajati par mjeseci. Ako pak sud nakon Kamalova svjedočenja zaključi da je riječ o nezakonitom dokazu, te ta odluka opstane i nakon eventualnih žalbi, morat će se napraviti novo vještačenje, što će vjerojatno potrajati i do godinu dana. Najmanje.
Istraga u slučaju Agrokor pokrenuta je 2017., a optužnica je podignuta prvi put u rujnu 2020., a drugi put u lipnju 2022. jer ju je u međuvremenu tužiteljstvo bilo povuklo radi dorade. Njome se Todorić i još 14 osoba terete da su Agrokor oštetili za 1, 2 milijarde kuna. Napisana je na 459 stranica i u njoj je tužiteljstvo obrazložilo dokaze na kojima temelje optužnicu. Među tim dokazima su obrane optuženika, pa i Todorića, iskazi gotovo 90 svjedoka, ono što je izuzeto pretragama prilikom uhićenja optuženika te knjigovodstveno-financijsko vještačenje koje je obrani sporno od početka, jer ga je radio KPMG, koji je radio i za izvanrednu upravu Agrokora. Po njima je to sukob interesa, što govore od početka istrage.
Obrane nadalje tvrde i da tužiteljstvo baš neće lako dokazati da su optuženici znali da su financijska izvješća Agrokora lažirana godinama. No za razliku od njih tužiteljstvo u optužnici tvrdi da je to lako dokazivo zahvaljujući načinu na koji se vođene poslovne knjige Agrokora. Pojašnjavaju da su se od 30. rujna 2008. poslovne knjige Agrokora vodile u elektroničkom obliku, i to prvo u računovodstvenom programu SIRENE, a zatim SAP. Karakteristika tog programa, pojašnjava tužiteljstvo u optužnici, je da se u njemu vidi svaki unos, svaki uneseni podatak, osoba koja ga je unijela, kada su podaci brisani... Na temelju toga, tvrdi tužiteljstvo, moguće je napraviti rekonstrukciju poslovanja Agrokora jer je riječ o vjerodostojnom sustavu podataka na koji ne utječe ni protok vremena ni naknadna intervencija u prethodno knjižene poslovne promjene.
Forenzička analiza pokazala je da su rađene brojne knjigovodstvene manipulacije, čiji je cilj, tvrdi tužiteljstvo, prikazivanje dobiti koje nije bilo u financijskim izvješćima Agrokora te prikrivanje imovinsko pravnih odnosa između Agrokora i Todorića. Upravo zahvaljujući tome, tužiteljstvo ne vjeruje obranama optuženika u kojima oni redom navode da ništa o krivotvorenju financijskih izvješća nisu znali. S druge strane obrana ne vjeruje tužiteljstvu da je sporni nalaz valjan dokaz, a u svojim javnim istupima navodili su i da je plaćen 11 milijuna kuna, te su navodili i da KPMG uopće nije ovlašten za reviziju, iako se u nalazu navodi i da je riječ o knjigovodstveno-financijsko- revizorskom vještačenju.
VIDEO Tomislav Saucha, bivši šef kabineta Zorana Milanovića, i Sandra Zeljko idu u zatvor
Financijski vještak koji nije financijski vještak svjedočit će o tome kako mu je DORH platio kao da je pravi financijski vještak.