Ugledni naš geolog prof. dr. sc. Tihomir Marjanac podsjeća kako su uzastopni potresi na Čiovu naprosto prirodni proces. - On će se i događati još idućih par tisuća godina. Pitanje je samo može li nas to iznenaditi. Mi se moramo prilagoditi na način da tako nešto uvijek očekujemo i pripremiti se kvalitetnom gradnjom i smanjenjem rizičnih točaka u samoj građevini, kaže prof. Marjanac. Svakako se tu prije svega radi o kvaliteti gradnje, pa je i nas zanimalo mogu li manje štete koje su nastale od ovih potresa biti posljedica toga. - Kvaliteta gradnje uvijek je nešto na što treba obratiti pozornost kada se sagledavaju štete od potresa. Rekao bih da je puno veća šansa da se te štete dogode na starim kućama nego na vikendicama. Zato što su vikendice građene od kvalitetnih materijala. U staro doba ljudi su kuće radili od onog materijala kojeg su imali na raspolaganju. U svakom slučaju, te kuće su jako osjetljive na trešnju, a druga stvar je da su te kuće osjetljive i na atmosferilije koje se događaju pa je zapravo samo pitanje kada će se nešto dogoditi pa da nastane šteta. To jest nešto izvan naše kontrole, ali moramo biti svjesni da oko nas ima jako puno starih zdanja, posebice u dalmatinskim gradovima, njihovim jezgrama koje su često u dosta lošem stanju, kaže naš sugovornik.
Što se potresa tiče, nastavio je, moramo biti svjesni da se preko Jadranskog mora proteže nekoliko dubokih značajnih rasjeda. - Od talijanske obale, Monte Gargana, prolazi između Čiova prema Trogiru i gore prema unutrašnjosti do Banja Luke proteže se takozvani Šikićev rasjed koji je ime dobio prema geologu Dragutinu Šikiću koji je taj rasjed proučavao 60-tih godina prošlog stoljeća. Riječ je o dubokom rasjedu, uzduž njega može nastati ponovljeno kretanje u bilo kojem trenutku, kada to 'poželi' smanjenje napetosti u stijenama. Afrička ploča koja se kreće prema sjeveru tako će se kretati još idućih 150 milijuna godina sve dok u jednom trenutku ne stane. Ne možemo znati kada, ali se to već događalo u jednom ranijem razdoblju. Kretala se na sjever pa se vratila na jug i tako nekoliko puta. Zbog tog kretanja Afričke ploče, naši prostori Dinarida su pod stalnim stresom jer Afrička ploča pritišće taj naš prostor prema Euroazijskoj ploči koje je ogromna i u tom prostoru nastaju potresi. Ploče se pri sudaru ponašaju kao automobili u sudaru, manji se pri udaru u većeg rasipa na više komada koji onda dobivaju svoje gibanje. Neke ploče se okreću malo ulijevo, neke malo udesno i u kontaktu tih mikro ploča se nalaze rasjedi duž kojih nastaju potresi. Dakle, to je normalna prirodna pojava, no nažalost je nama nepoželjna, zaključuje prof. Marjanac.
Jedini način da se s time saživimo, kaže, jest da nas ne uhvati panika jer ona stvara daleko veće posljedice nego fizičko rušenje zida. - Zid se može srušiti pa ozlijediti jednog čovjeka, a panika će izazvati stradavanje stotine ljudi koji će stradati u stampedu. Paniku ćemo riješiti obrazovanjem, širenjem istine i pozitivnih informacija. Ljudi se često ljute na nas geologe i seizmologe jer ne znamo kada će se dogoditi sljedeći potres, što doista i jest nemoguće znati. No, postoji tu i nešto drugo. Rekao bih da se danas seizmologijom bavi oko stotinjak puta manje ljudi u svijetu nego što se bavi, recimo, meteorologijom. Seizmologija je tamo gdje je meteorologija bila prije 300 godina, naša struka još treba sazrijeti. Druga je stvar što se potresi događaju daleko rjeđe nego vremenske nepogode pa je očito moguće lakše i brže naučiti o meteorološkim nepogodama nego o potresima. K tome, ne možemo antropogeno proizvesti takvu trešnju kakvu može potres, pa je on jedini događaj iz kojega možemo naučiti nešto novo, kaže Tihomir Marjanac dolazeći do jedne činjenice koja doista u medijima nije toliko eksponirana.
VEZANI ČLANCI:
- Potres je događaj koji je i jako lokalno specifičan. Dakle, potres ili trešnja istog intenziteta u Dalmaciji, pa zatim, recimo negdje u kvarnerskom prostoru, pa negdje u Dinaridima, pa onda u Panoniji nije ista priča jer se kuće ponašaju drukčije, tlo se ponaša drukčije. Ono što nas zapravo jako pogađa, jest rezonancija tla. Isti potres na različitim lokacijama možete osjetiti na sasvim drugačiji način, negdje gotovo i ne a drugdje tako da nećete znati kuda krenuti. Dakle, trešnja koju osjetimo ovisi rezonanciji tla, a to je jako lokalno. Tlo je ono što pojačava i prigušuje vibraciju. One kuće koje su građene na rezonantnom tlu bit će srušene a one koje su građene na ploči koje nije rezonantna ne. I to možda često puta nema veze s načinom gradnje. Nagledao sam se kompletno srušenih kuća koje su bile građene od armiranog betona, poput recimo, hotela Slavija u Budvi kada je bio Budvanski potres. A na 100 metara udaljenosti stara štalica napravljena od kamena i dalje stoji. Slično je bilo i kada smo obišli potresom pogođeno područje oko Petrinje gdje sam vidio koliko je kuća građenih od armiranog betona bilo srušeno, a koliko kuća građenih od starih cigli nije pretrpio štetu. Ako se frekvencija potresa poklopi tako da armirano-betonska kuća s njim rezonira, ona će se srušiti. To je nešto što se zna, problem je samo u tome što se to ne komunicira u javnosti na jasan način. Ljudima treba reći o čemu je riječ, moramo se educirati, znanstvenici se moraju educirati za komunikaciju s ljudima i medijima da ne stvaraju dodatni osjećaj panike da prenesu informaciju na ispravan način, tako da je ljudi prihvate i da iz toga povuku pouku, kaže naš sugovornik nudeći i konkretan savjet. - Vrlo jednostavno, možemo primjerice na ormar ne stavljati predmet koji potres može srušiti. Moj jedan kolega rekao je davno kako potres još nikada nije ubio niti jednog čovjeka, ali kuće su ubile sve njegove žrtve. Kad je bio potres u L'Aquili, ili u Assisiu, u Skoplju ljudi su stradavali u svojim kućama. Danas znamo kako se gradi da se kuća ne uruši, ali naučimo njihove stanare da ne drže nepričvršćeni namještaj uza zidove da ne stavljaju na visoki namještaj ono što im ne treba, a teško je, kaže prof. Marjanac.
FOTO Katastrofalni potres na Banovini u slikama
Prvo da je važno graditi kuće kvalitetno, a na kraju da to uopće nije važno niti igra ikakvu ulogu ako je na rezonantnoj ploči.