"Kakva je godina bila, tako je na neki način i završila", rekao je premijer Andrej Plenković u popodnevnim satima 28. prosinca 2020., prilikom obilaska Petrinje. Tog jutra, u mjestu Strašnik u blizini grada, u 6:28 sati zatreslo je 5.0 po Richteru. Do podneva, šok je već prošao. Ljudi su se u okolnim selima organizirali i počeli vraćati srušeni crijep sa kuća. "Glavno da nema ljudskih žrtava", dodao je premijer. Mještani su dobro prošli, bila je to godina pandemije i tvrdog lockdowna, a još su živa bila sjećanja na potres koji je u ožujku pogodio Zagreb i odnio život jedne djevojčice. Nažalost, najgore je za Banovinu tek slijedilo. Dan poslije, u 12 sati i 19 minuta dogodila se katastrofa.
Dok su novinari boravili na Banovini zbog potresa dan ranije, zemlju je prodrmao novi, od 6,2 po Richteru. Posljedice su bile katastrofalne. Ukupno sedmero poginulih i golema materijalna šteta. Stradali su Petrinja, Sisak, Glina, Strašnik, Majske Poljane, Žažina... Treslo je diljem Hrvatske, štete su se zbrajale i u Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Karlovačkoj županiji, dok je u Zagrebačkoj i u glavnom gradu te okolici petrinjski potres na mnogim zgradama samo dovršio ono što je zagrebački u ožujku počeo. Potres se osjetio i u Austriji, Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj...
Cijela Hrvatska je stala u šoku, suosjećajući s obiteljima koje su pod ruševinama tražili svoje najdraže, s onima koji su u nevjerici gledali ono što je ostalo od njihovih domova. Nakon rata, bio je to jedan od najtužnijih dana u hrvatskoj povijesti. No poslije početnog šoka, ostatak Hrvatske se sabrao i počeo prikupljanje humanitarne pomoći. Kolone su se slijevale prema Banovini, a pomoć su poslale i brojne zemlje.
Još nisu svi u svojim domovima
Tri godine poslije potresa još se nisu svi vratili svojim kućama. Zbog kritika da obnova presporo ide, na čelo Ministarstva prostornog uređenja došao je Branko Bačić čiji je zadatak bio ubrzati stvari.
VEZANI ČLANCI:
Prema posljednjim Vladinim podacima, za obnovu je ukupno osigurano 3,3 milijarde eura, pri čemu je 1,003 milijarda eura iz Fonda solidarnosti EU odnosno iskorištena su sva sredstva iz Fonda, a ostatak su sredstva iz NPOO-a – 1,5 milijarda eura te iz državnog proračuna i drugih izvora – 800 milijuna eura. Od tog novca do sada je potrošeno 2,2 milijarde eura.
Problem isti kak i vu ZG...gomila starih zgrada iz AU cajtih koje su kakti neki spomenik !