Cijepljenje je posljednjih tjedana očito zapelo jer je prvom dozom protiv COVID-19 cijepljeno tek 35,6% ukupnog stanovništva Hrvatske, a s obje doze nešto više od petine stanovništva (22%) ili 894.272 ljudi.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 19. lipnja upućuju na velike razlike po županijama u procijepljenosti, a osobito bode u oči da su među pet županija koje imaju najmanji udio stanovništva procijepljenog s prvom dozom tri dalmatinske koje ovise o turizmu i među njima Splitsko-dalmatinska koja je nakon Zagreba naša druga najveća županija s gotovo 450 tisuća stanovnika.
Dio cijepljenih još nije upisan
Dok je u Zagrebu u kojem živi 807 tisuća stanovnika prvom dozom cijepljeno 41,4% stanovništva, odnosno 50,3% odraslih, u Splitsko-dalmatinskoj županiji prvom dozom cijepljeno je tek 30,3% ukupnog stanovništva. Nakon Zagreba najviše ukupnog stanovništva prvom dozom cijepljeno je u Varaždinskoj županiji (38,8%), Primorsko-goranskoj (38,5%), Istarskoj (38,2%), Međimurskoj (37,3%) i Osječko-baranjskoj (36,5%).
Najmanje pak cijepljenih prvom dozom u ukupnoj populaciji imaju Šibensko-kninska županija (29,1%), Bjelovarsko-bilogorska (29,4%), Zadarska (29,9%), Splitsko-dalmatinska te Ličkosenjska županija (30,8%). Iako je od dalmatinskih županija najveći odaziv dosad bio u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj je cijepljeno 34,8% ukupnog stanovništva i ta je županija po procijepljenosti prvom dozom ispod prosjeka Hrvatske i iza slavonskih županija.
O čemu sve ovise razlike u procijepljenosti po županijama, koliko je rizično da turističke županije imaju nisku procijepljenost te kolika je procijepljenost stanovništva nužna do jeseni da bi se izbjegao četvrti val epidemije, pitali smo dr. sc. Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
– Razlika u postotku cijepljenih između dalmatinskih i kontinentalnih županija vjerojatno nije tako velika jer kažu kolege da ima veći broj cijepljenih koji još nisu upisani. Svejedno, određena razlika postoji. Pretpostavljam da je u dalmatinske županije ranije došlo ljeto i ljudi su se ranije opustili. Uz to, tjednima pada broj novooboljelih, što pridonosi osjećaju opuštenosti. Kolege ulažu dodatne napore na postizanje većih cijepnih obuhvata, uključujući obilazak županija mobilnim timovima za cijepljenje i pozivanje na cijepljenje putem lokalnih medija. Nadam se da će imati efekta. Sigurno bi bilo bolje da turističke županije imaju više cijepne obuhvate, jer smo vidjeli kako je prošlog ljeta krenula epidemija nakon višekratnih unosa infekcije u Hrvatsku. Vjerojatno nije moguće spriječiti četvrti val, ali će o cijepnim obuhvatima ovisiti koliko će biti oboljelih i kako će se brzo širiti. U svakom slučaju, što viši cijepni obuhvati to će kasnije nastupiti četvrti val, sporije napredovati i biti manji ukupan broj oboljelih – govori Kaić.
Sociologinja Sonja Podgorelec ističe da je u Hrvatskoj cjelokupno gledano želja za cijepljenjem niska za razliku od država u kojima građani imaju visoko povjerenje u svoje institucije.
– Neshvatljivo mi je da je u dalmatinskim županijama koje žive od turizma procijepljenost niska. Ne znam u čemu je problem, je li tu riječ o svojevrsnom egoizmu gdje se čeka da će netko drugi riješiti problem s epidemijom, susjed koji će se cijepiti ili turisti na koje se računa da će doći cijepljeni – kaže Podgorelec.
Nevoljkost za cijepljenje
Hrvati su među članicama EU među najsklonijima potpuno odbiti cijepljenje protiv COVID-19 u ili ga odgoditi za neko neodređeno vrijeme u budućnosti. Čak 18 posto ispitanika u istraživanju Eurobarometra kaže da uopće ne želi cjepivo, što Hrvatsku stavlja na treće mjesto među 27 država po nevoljkosti primanja cjepiva, odmah iza Bugarske (23 posto) i Slovenije (20 posto).
Istraživanje je provedeno krajem svibnja na po 1000 stanovnika iz svih država članica EU. Oni ispitanici u Hrvatskoj koji se nisu i ne žele cijepiti u najvećem broju smatraju da će pandemija uskoro biti gotova, što je najoptimističniji stav u EU oko razvoja bolesti – stanovnici svih ostalih EU država imaju skeptičniji stav oko kretanja pandemije.
Također, Hrvati su pri vrhu ljestvice Europljana koji vjeruju da je za njih osobno rizik za zarazu mali ili da uopće ne postoji, iako – čak i više nego drugi Europljani – osobno poznaju oboljele.
Također, prevladava vjerovanje da je opasnost od bolesti prenapuhana, ali Hrvati – za razliku od drugih – gotovo da ne vide da bi cijepljenje moglo biti oblik građanske dužnosti. Onima koji su se cijepili, a njih je u istraživanju, bilo 32 posto, najvažniji poticaj bio je taj da će time zaštititi ljude oko sebe, prije svega članove obitelji (68%), da će tako zaustaviti epidemiju (66%).
Nešto manji postotak (61%) odlučio se na cijepljenje kako bi zaštitili sebe ili nastavili s normalnijim profesionalnim životom, dok su mogućnosti putovanja, odlaska na sportske i kulturne događaje, kao i u restorane niže na ljestvici poticaja (49%).
VIDEO Toplinski val pred vratima: Temperature će dosezati do 38°C, evo do kada će trajati
Od samog početka, dok još nije bilo cjepiva, ste govorili da moramo zaštititi staračko stanovništvo i rizične skupine. Zbog njih ste uvodili lockdown, nošenje brnjica, u kratko, zbog toga ste nam oduzimali Ustavom zagarantirana prava. Sada je procijepljeno 90% staraca i onih koji spadaju u rizične skupine. Plus toga, cijepljeni su svi oni koji su to željeli. Dakle, MARŠ već jednom i to zauvijek!