Ivan Beneta:

'Ostao sam bez poticaja za OPG. Sad ću tužiti državu jer me pokrala'

Ivan Beneta
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/5
04.04.2018.
u 12:37

Nitko ne može u FADN-u sudjelovati ako nije pozvan, što ostavlja prostor za manipulacije i pogodovanje, kaže Ivan Beneta

Zbog čudnih kriterija i tumačenja natječaja Programa ruralnog razvoja, mjere 4.1.1 – za podizanje trajnih nasada, umirovljeni brigadni general Ivan Beneta, prvi hrvatski general koji je radio u NATO-ovu stožeru, protiv države podiže ustavnu tužbu. Spreman je, kada bude objavljena konačna lista, svoju žalbu uputiti i OLAF-u – agenciji koja se bavi borbom protiv prijevara u trošenju novca EU. Razlog je za to, tvrdi, nepravedan gubitak bodova za investiciju u podizanje maslinika i nasada badema na 29 hektara u okolici Skradina.

Na koga se primjenjuje

– Ako Ministarstvo postavlja kriterije tako da omogućava pogodovanje određenima te uzima pravo tumačenja onoga što je napisano i pri tom objašnjava što su time mislili postići iako drugačije piše u dokumentaciji, onda se mora tražiti zaštita prava građana pred sudom – kaže Beneta.

– Prije isteka zakonskog roka moj odvjetnik već je predao tužbu Upravnom sudu. Predali smo i tužbu Ustavnom sudu, a pripremamo i zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba natječaja – kaže Beneta.

Nakon niza neuspješnih razgovora s nadležnima u Ministarstvu poljoprivrede, Beneta je pravdu potražio i u Ministarstvu financija, točnije AFCOS-u – agenciji koja se bavi trošenjem fondova. Oni imaju obavezu izvijestiti OLAF.

– Djelatnica AFCOS-a me je zamolila da još jednom zatražim razgovor i pokušam riješiti problem bez angažiranja njih i OLAF-a, međutim Ministarstvo ostaje gluho na moje pozive. Iz korektnosti i poštovanja procedure čekam objavu konačne liste i onda ću im se obratiti – ističe Beneta.

Ivan Beneta od umirovljenja intenzivnije se bavi poljoprivredom. Sa sinom, koji radi izvan Hrvatske u jednoj multinacionalki, napravio je plan da se bave poljoprivredom i agroturizmom, ulože dosta novca, s ciljem da se sin vrati iz inozemstva i nastavi posao. Zbog toga je u zakup uzeo i 29 hektara državnog zemljišta, u koje je uložio novac u pripremu sadnje i ishodovanje elaborata i dozvola.

– Prijavio sam se u srpnju na natječaj Agencije za plaćanja za mjeru voće i povrće. Proučio sam sve, izračunao sa savjetnikom ekonomsku vrijednost OPG-a po FADN kalkulatoru. Pribavio sam sve potvrde s idejom traženja potpore u iznosu od 50% troškova projekta pripreme zemljišta i podizanja 20 hektara badema, sedam hektara maslina i jednog hektara smokava te sustava navodnjavanja – kaže Beneta.

FADN sustav temelji se na godišnjem (knjigovodstvenom) prikupljanju proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka s uzorka PG, klasificiranih u skupine prema kriterijima ekonomske veličine, vrsti (tipu) proizvodnje te regionalnoj pripadnosti. No njegova je priča dobila nevjerojatan zaplet i zakomplicirala se.

– Vjerovali smo da imam sigurnih 77 bodova. Odluka o administrativnoj kontroli stigla je u prosincu i doznao sam da mi je priznat tek 61 bod. Nepriznavanjem po tri kriterija bio sam iznenađen. Savjetovao sam se sa stručnjacima i napisao prigovor. Povjerenstvo je potvrdilo prvu odluku bez velikog ulaska u suštinu, u toj odluci nema pouke o pravnom lijeku, što se protivi pravilima EU – tvrdi Beneta. Kaže kako je izgubio devet bodova po kriteriju koji se odnosi na ekonomičnost poslovanja OPG-a, četiri boda po kriteriju inovativnih proizvoda/procesa te tri boda po kriteriju spremnosti projekta te je time izgubio mogućnost sufinanciranja projekta novcem EU.

– Čvrsto vjerujem da sam bodove izgubio zbog pogreške koja se dogodila pri postavljanju kriterija natječaja kao i pogrešne primjene onog što je napisano u natječaju – tvrdi general koji od tada vodi borbu s administracijom. Najviše bodova izgubio je zbog kriterija ekonomičnosti poslovanja.

– On donosi bodove prema rezultatu formule priložene u kriterijima. Ne znajući za ikakvo FADN izvješće, izračunao sam ekonomičnost po formuli za obveznike paušalnog poreza na dohodak te sam očekivao devet bodova. Međutim, taj se izračun za OPG-ove koji su obveznici paušalnog poreza na dohodak i OPG-ove bez prihoda, po objašnjenju, primjenjuje samo na one koji su u prethodnoj godini sudjelovali u FADN istraživanju poslovanja malih OPG-ova koji ne vode potpuno ili ikakvo knjigovodstvo, a koji su odabrani od Savjetodavne službe. Ovaj kriterij doveo je moj OPG u neravnopravan položaj u odnosu na kandidate koji vode potpuno knjigovodstvo i u odnosu na OPG-ove koji sudjeluju u FADN istraživanju – kaže. U međuvremenu je saznao da je FADN ograničen na samo 75 OPG-ova po županiji, koji su bez javnog poziva za sudjelovanje odabrani isključivo po odluci savjetodavca.

– Nitko ne može u FADN-u sudjelovati ako nije pozvan, što ostavlja prostor za manipulacije i pogodovanje. Zanimljivo je da su mu u uredu koji vodi FADN rekli kako su oni predložili davanje jednog do dva boda odabranim poljoprivrednicima da bi ih nagradili za trud te da su bili iznenađeni da je netko odlučio dati do devet bodova. Razgovarao sam s državnom tajnicom Marijom Vučković i ona mi je rekla da je kriterij takav kakav jest te Povjerenstvo ne može odlučivati drugačije nego kako piše u natječaju. Kod druga dva kriterija odgovornost je, tvrdi, isključivo na Agenciji za plaćanje i Povjerenstvu te interpretaciji napisanoga u natječaju. Da bih ostvario tri boda za spremnost projekta, priložio sam sve dokumente uključujući projekt sadnje i rješenja Ministarstva zaštite okoliša. Na dopunski zahtjev poslao sam i projekt navodnjavanja za koji sam priložio potvrdu projektanta da ne treba građevinska dozvola. Odlukom APPRRR-a odbijena su mi tri boda jer nisam prijavio građenje i priložio građevinsku dozvolu – objašnjava. U prigovoru je citirao kriterij gdje se navodi da se građevinska prilaže ako je potrebna što se treba shvatiti da se ne prilaže ako nije potrebna. Tako piše u natječaju i kriterijima.

Borba za državu nije završila

– Pomoćnik ravnateljice Agencije rekao mi je da oni nisu tako mislili, da se bodovi za spremnost projekta priznaju samo ako je priložena i građevinska dozvola jer su oni htjeli nagraditi kompleksnost projekta koji obuhvaća i građenje. Oni nisu tako mislili!? Pa što nisu tako i napisali!? – pita se Beneta. Pomoćnik mu je poentirao kako iznosi službeni stav naveden u rubrici “pitanja i odgovori” na web-stranicama, gdje se nalazi njih više od 2000 koji se ne mogu univerzalno primijeniti, međusobno su neusuglašeni, a po pitanju građevinske dozvole neki odgovori govore upravo ono što i ja tvrdim. Treći problematičan kriterij vezan je za novi/inovativni proizvod/proces. Objašnjava kako je u zahtjevu priložio dokumentaciju kojom se dokazuje uvođenje novog inovativnog procesa, i to tako da će se prilikom sadnje trajnog nasada korijen svake sadnice uroniti u otopinu s korisnim gljivicama koje će se poslije razviti oko korijena. Ta inovacija dokazano utječe na povećanu produktivnost, smanjenje utroška energije i vode, očuvanje okoliša, ukupan prinos i prirast, ali mu to nisu priznali. U razgovoru mu je rečeno da se taj proces ne može prijaviti kao inovacija na novim nasadima. General je do sada pisao svima. Zvao je i ured državne tajnice Vučković koja je prepoznala probleme, ali mu je rekla kako ne može ponuditi rješenje bez ministra.

– Moja je poruka da naša borba za državu očito još nije završila. Nastavljamo se boriti u demokratskom okružju, drugim metodama i sredstvima, ovaj put za bolju, prosperitetniju i pravedniju Hrvatsku u koju će se iseljenici vraćati i ulagati, a iz koje se naša djeca neće iseljavati jer ne vide perspektivu – zaključuje Beneta.

“Poljoprivrednici ne dobivaju posebne bodove pri odabiru financiranja njihovih projekata ako sudjeluju u FADN istraživanju. Ni za jednu mjeru Programa ruralnog razvoja takvo bodovanje nije predviđeno”, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede. Kažu kako su na natječajima za operacije 4.1.1. objavljenima 24. travnja 2017. svi korisnici čija je ekonomičnost ukupnog poslovanja veća od 8% dobili 9 bodova po kriteriju. Za obveznike paušalnog poreza na dohodak ili za one koji nisu obveznici poreza na dohodak jedini izvor podataka za izračun ekonomičnosti ukupnog poslovanja bilo je FADN istraživanje. Dakle, otvorena je mogućnost obveznicima paušalnog poreza ili onima koji nisu u sustavu poreza da ostvare bodove, ali u provedbi natječaja nije detektiran nijedan korisnik koji bi zadovoljio navedeni kriterij, tj. nikome iz navedene kategorije korisnika nije dana prednost. Kažu kako su kriteriji jasni i jasno predstavljeni te da ima slučajeva u kojima je nerazmjer prihoda i veličine investicije strašno velik, kao i to da pojedinci nisu imali visoke prihode iz poslovanja da bi mogli dobiti spomenutih 9 bodova. To nema nikakve veze sa sudjelovanjem u FADN-u, za sudjelovanje u kojem poljoprivrednici nikako ne dobivaju “nagradu” kroz dodatne bodove. Konzultanti koji rade projekte to bi svakako trebali znati, kažu u MPS-u.

Komentara 29

Avatar kaznitelj
kaznitelj
13:45 04.04.2018.

Ti poticaji su debilana malo žešća...Pod hitno ukinuti..

DU
Deleted user
13:44 04.04.2018.

Poticaji samo služe da bi se novac otet od poreznih obveznika podijelio: prvo dio ide birokraciji, zatim dio podobnim, onda dio velikim igračima koji mogu platiti najbolje konzultante, a ostalima k. labudova. Naravno rezultat takvog poticanja je da se Slavonija skoro iselila, a država uvozi 40% hrane... Titanik i dalje plovi, a muzika svira...

MO
modovisisajteMaraschino
13:17 04.04.2018.

poticaje potpuno treba ukinuti... bacanje novaca (kao što su se bacala i u brodogradilišta)... lovu pokupe oni koji se uopće time ne bave, a na kraju se hrana uvozi. u EU poticaji služe da se ograničava proizvodnja, a ne da se potiče. samo je kod nas suprotno. Lovu od poticaja kupe razni prevaranti, a poljoprivrednici i Slavonija propada. ako niste naučili u zadnjih 20 godina, poticaji se dobivaju po političkoj liniji. ako nisi član lokalne stranke koja je na vlasti možeš zaboraviti na poticaj. tako se godinama radi ovdje u Velikom Trojstvu i to se dobro zna.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije