Jedan njegov prijatelj i kolega europarlamentarac u šali ga naziva "labinskim rudarom". Drugi ga uspoređuju s "kamperom", jer se poput kamp-prikolice "parkira" u dvoranu Europskog parlamenta i ne miče se. No, Ivan Jakovčić upotrebljava drugi naziv kad govori o samom sebi: No. 1 ili Broj Jedan. Od 751 zastupnika u Europskom parlamentu, u prvih godinu dana mandata Jakovčić je postao najaktivniji. Imao je 473 govora, 288 pitanja postavljenih Europskoj komisiji, potpisao 115 prijedloga rezolucija, bio prisutan na 99,23 posto glasovanja... Ukratko, Broj Jedan.
"Sitan vez" i suptilne metode
Njegov pohod na tu titulu uznemirio je neke druge hrvatske europarlamentarce koji su još u prošlom sazivu EP-a, od srpnja 2013. do svibnja 2014., otkrili da je pumpanje osobne statistike, pa makar i umjetno, dobar trik jer kad dođu izbori možete u kampanji tvrditi da ste "najaktivniji" zastupnik ili zastupnica. Dubravka Šuica (HDZ) u travnju prošle godine snimljena je kako u praznoj dvorani za plenarne sjednice EP-a u Strasbourgu, u vrijeme pauze za ručak, praktički debatira sama sa sobom. Unutar 38 minuta javila se za riječ 14 puta o 14 različitih tema. No, sada je Šuica daleko iza Jakovčića, "tek" je osamnaesta po aktivnosti u cijelom Europskom parlamentu. Ruža Tomašić, koja je zapravo prva 2013. počela jačati svoju statistiku i tako pokrenula utrku među hrvatskim zastupnicima (u koju se uključila Dubravka Šuica, a potom Jakovčić), sada je najmanje aktivna od hrvatskih zastupnika i 191. po aktivnosti u cijelom EP-u.
– Ali, već vam i taj podatak nešto govori. Ako je najmanje aktivna hrvatska zastupnica ipak među jednom trećinom najaktivnijih u cijelom Europskom parlamentu, onda ili dvije trećine EP-a ne radi svoj posao kako treba ili Hrvati malo previše revno gledaju kako statistički, umjesto sadržajno, ostaviti dojam da su najbolji i najaktivniji – kaže jedan europarlamentarac koji tu neobičnu utrku promatra, uz smiješak i čuđenje, iz prikrajka.
Slika Dubravke Šuice koja se neprestano javlja za riječ u praznoj dvorani govorila je tisuću riječi i možda najbolje opisivala kako izgleda taj "sitan vez" uz pomoć kojeg se dolazi do broja jedan. No, Jakovčić ne upada u takvu zamku. Nije ga lako snimiti kako solira i debatira sam sa sobom. On ima suptilnije metode. Umjesto usmenog doprinosa raspravi, on daje svoj doprinos pisanim putem. Primjerice, 29. travnja 2015. EP je glasao o davanju "razrješnice", svojevrsnog blagoslova proračuna za 2013. za razna tijela i institucije Europske unije. A EU, bogu hvala, ima toga napretek, pa EP formalno ne daje jednu razrješnicu već njih pedesetak, i Jakovčić je osjetio potrebu obrazložiti svoje glasovanje 50 puta. Tako je u jednom danu nastalo 50 od njegova 473 dosadašnja govora. Drugi primjer: EP formalno mora ratificirati pristupanje novih država tzv. Haaškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. godine. Riječ je o pukoj formalnosti, sadržajno nevažnoj stvari, vrlo nisko na ljestvici ovlasti i tema Europskog parlamenta. No, za Jakovčića to je prilika da upiše još osam govora u svoju statistiku. Pismenim obrazloženjem glasovanja javio se da obrazloži zašto podržava pristupanje toj konvenciji sljedećih država: Armenije, Maroka, Singapura, Albanije, Rusije, Sejšela, Andore i Gabona. Čak se i potrudio da obrazloženje za svaku državu ne bude istovjetno, već da tu i tamo modificira koju riječ.
– Moji su govori primijećeni i cijene se jer govorim uvijek jasno i ciljano. To me jako veseli. Svi znaju da mi je oduvijek bio san postati europski zastupnik i sada to želim maksimalno pokazati i uživati u tom zahtjevnom i predivnom poslu – kaže Jakovčić.
Nijedna tema nije dovoljno banalna za najaktivnijeg zastupnika, pa se tako (opet pisanim putem) javio i da obrazloži zašto je glasovao za usvajanje rasporeda sjednica EP-a u 2016. godini. "Glasao sam za (...) jer smatram da je prijedlog koji je predstavila Konferencija predsjednika dobro promišljen, uravnotežen i u skladu s poslovnikom Parlamenta. Nisam ustanovio nikakvu manjkavost ili nedostatak u predloženom prijedlogu". U analima EP-a vjerojatno bi bilo teško pronaći "govor" koji je u većoj mjeri lišen bilo kakvog sadržaja od ovoga, koji bi se mogao prevesti i kao: "glasao sam za jer sam glasao za". Ali, na pitanje koja je svrha ovog "govora" (osim jasne svrhe jačanja osobne statistike), Jakovčić ima spreman odgovor. Teško je Broju Jedan doskočiti.
– Pa tome se i nema što dodati, ali mi je jako drago da ste izvukli ovaj primjer. Postoje pravila igre po kojima se igra i ja igram po tim pravilima kao i svi drugi. Uostalom, baš su zastupnici i zastupnice iz Hrvatske među najaktivnijima u Parlamentu i to je jako dobro. Želim vas podsjetiti da sam lani ujesen bio zadnji od 11 hrvatskih zastpunika/ca, po toj istoj statistici, pa su me neki mediji ismijavali. Sada, kad sam No. 1 (hrv. Prvi ili Broj Jedan) od 751 zastupnika/ce EP-a, sada opet ne valja. Mnogi se bore za moju poziciju u Europskom parlamentu, ali to nije lako dostići – kaže Jakovčić.
No, i pristupanje konvencijama i planiranje rasporeda sjednica i razrješnice bezbrojnim tijelima EU sve su važne, u svakom slučaju barem ovozemaljske, teme u usporedbi s nekim temama iz Jakovčićevih pismenih pitanja Europskoj komisiji, gdje posebno strši jedno apsurdno pitanje o – Mjesecu. Govori su, dakle, jedan noseći stup Jakovčićeve statistike, a drugi su pisana pitanja Komisiji. Jakovčić se jednostavno probudi i sine mu genijalno pitanje, koje zatim uputi Komisiji. Tako se jednog dana probudio i pročitao u novinama da neki genijalci u Americi najavljuju da će "potaknuti privatni sektor u cilju komercijalnih aktivnosti i u vidu dobivanja ekskluzivnog prava na dijelove teritorija na Mjesecu". Jakovčić je mislio, mislio... I napisao ovo: "Pitam Europsku komisiju što čini da zaštiti interese Europske unije i država članica na Mjesecu". Tri mjeseca kasnije, dobio je odgovor. U Komisiji, kojoj je Jakovčić dosad poslao 288 pitanja s temama u rangu od prikupljanja kišnice do opstanka rijetke balkanske divlje mačke Lynx Lynx Balcanicus, vjerojatno su dobili poriv da mu napišu odgovor u stilu "stari, daj nas nemoj...", ali bili su pristojni prema uvaženom zastupniku i poslali sljedeći odgovor:
"Ujedinjeni narodi pokrovitelj su Ugovora o svemiru iz 1967. u kojem je utvrđeno da je svemir 'domena cjelokupnog čovječanstva' te je navedeno da države ne mogu prisvojiti svemir i nebeska tijela proglašavanjem suvereniteta, njihovom upotrebom ili okupacijom ili na bilo koji drugi način. Dosad nijedna vlada nije osporila Ugovor. Nije bilo potrebe za djelovanjem Komisije u tom području".
Ima dana kad je Jakovčić posebno raspoložen pa iskrca 28 pitanja u jedno prijepodne (21. travnja 2015.) ili 49 pitanja u četiri dana. Ponekad se probudi ujutro i možda ga nešto zaboli ili osjeti da nadire neka prehlada, pa Europskoj komisiji pošalje set pitanja o ljudskom zdravlju: 4. veljače poslao je jedno pitanje o utjecaju Wi-Fi mreže na ljudsko zdravlje, drugo o utjecaju mobilnih telefona na ljudsko zdravlje, treće o stupovima za mobilnu telefoniju... U zimskoj sezoni pošalje pitanje što EU čini u pogledu "velikog broja nezgoda" koje se događaju svake godine kada se "velik broj građana EU rekreira skijanjem i drugim sportovima na snijegu". Tek trebamo vidjeti kakva će biti ljetna pitanja u sezoni kiselih krastavaca, ali posljednje pitanje, upućeno 2. lipnja, bilo je o "crvenomorskim napuhačama koje koloniziraju istočno Sredozemlje". Jakovčića zanima: "Razmatraju li se neposredna i praktična rješenja u konkretnom slučaju crvenomorskih bića"?
Obični ljubomornici
– Svoj sam izbor u Europski parlament shvatio kao veliku priliku jer mogu govoriti i pisati o temama koje se tiču cijele Europske unije i sretan sam zbog toga. To što su neki očito ljubomorni na moj uspjeh, to je ono što me prati cijeli život u mojoj izuzetno uspješnoj političkoj karijeri – kaže Jakovčić, odgovarajući na naša pitanja o "trikovima" pomoću kojih je postao najaktivniji zastupnik cijelog EP-a.
– Ne radi se o statistici, već o potrebi da moji birači znaju moje stavove. Želim otvoreni dijalog s građanima koji mi se često obraćaju s vrlo zanimljivim temama. Neke od tih tema oblikujemo u pitanja Europskoj komisiji ili koristimo na druge načine. Vrlo naporno cijeli moj tim radi na proučavanju dokumenata i pisanju tekstova i zato smo najaktivniji. Mi smo do sada predložili amandmane na stotinjak dokumenata koji su u parlamentarnoj proceduri. Uostalom, sve što govorim i pišem vidljivo je na stranicama Europskog parlamenta i na web stranici europazasve.eu i ponosim se svojim poslom u prvoj godini mandata – dodaje.
To što mnogi od njegovih govora zapravo nikad nisu izgovoreni (jer su poslani pisanim putem) i što mnoga pitanja koja postavlja Komisiji zapravo uopće nemaju izravne veze s EU, sve to Jakovčića nimalo ne brine. Ne boji se mogućnosti da takvo napuhavanje statistike možda zapravo narušava vjerodostojnost Europskog parlamenta.
– Bilo bi bolje da mnogi zastupnici/e rade posao kao što ga ja radim pa bi nam ugled među građanima Europe bio puno bolji – zaključuje Ivan Jakovčić.
>> Oporavak će se nastaviti, a grčki scenarij nam ne prijeti
>> Europski parlament: Rasprava o TTIP-u na rubu incidenta
" Ostvariti svoj san " tako je govorio Jakovčić . Upasti u EU parlament sasvim slučajno zahvaljujući Milanoviću i SDP-u , pobijeći od afera doma, biti pod zaštitom i vikati stalno "dršte lopova a on kupio pola Istre , bitire , biti u NO Končareve firme za nekoliko tisuća dodatnih Eura, sve po zakonu . Što drugo nego pokazati se "super aktivnim i radišnim" jer to ne može svatko. No, kako ono kažu " ne laje pas zbog sela nego zbog sebe". Imamo dobrih diplomata u EU, no, on nije N1.