KULTUROLOŠKE RAZLIKE

Markešić: Imigranti će prihvatiti da otkrivena žena nije lovina budu li im to govorili imami

prosvjed
Foto: Reuters/PIXSELL
19.01.2016.
u 11:30

Treba se suočiti s problemom pritom ne zaboravljajući da i Europljana ima svakakvih

Od seksualnog zlostavljanja Njemica u Kölnu šokantnija je bila šutnja europskih političara prvih dana i pokušaj relativiziranja onoga što se dogodilo jer je time politika pokazala nezrelost pred građanima u suočavanju s problemima multikulturalnog društva. Zahvaljujući diktatu političke korektnosti, došli smo u apsurdnu situaciju da političari, mediji i javne osobe u većem dijelu europskih zemlja s ponosom govore da su njihove zemlje i gradovi multikulturalni, a istodobno se ne usuđuju progovoriti o kulturalnim razlikama koje njihovo društvo čini multikulturalnim! Zato je u licemjernom europskom društvu danas i moguće javno seksualno nasilje nazvati “pipkanjem”. Ono što se dogodilo u Kölnu i Švedskoj za razumne građane ne znači da su svi imigranti i izbjeglice seksualni nasilnici – jer, ne zaboravimo da je u Njemačku ušlo milijun migranata – nego je za zrelo društvo znak da ne smije prešućivati kulturalne razlike koje su neprihvatljive za Europu, već se suočiti s problemom i pritom ne zaboraviti da i nas Europljana ima svakakvih. Norvežani su prvi za izbjeglice i imigrante organizirali predavanja na kojima ih upoznaju s normama u norveškom društvu i odnosu prema ženama, a nakon njih i Danci, dok im Austrijanci dijele brošure o pravima, obvezama i vrijednostima te zemlje. O tome koliko je važno govoriti o kulturalnim razlikama koje su uvijek postojale između društava i naroda i kako ih pomiriti razgovarali smo sa sociologom religije prof. dr. Ivanom Markešićem, politologom prof. dr. Tihomirom Cipekom i docentom upravnog prava dr. Franom Staničićem. Prof. Ivan Markešić ističe da se migrantima i izbjeglicama koji dolaze u Europu mora jasno reći da se moraju držati vrijednosti i normi zemalja u koje su došli ako žele u njima ostati, ali i upozorava na to da temeljem zbivanja u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, neki zapadni analitičari drže da u Europi, umjesto biološkoga, postoji kulturološki rasizam, koji naziva islamskim rasizmom.

Opasno prešućivanje

– Imigrante, bili oni Turci, Marokanci, Alžirci, Sirijci, Afganistanci, Iranci, nitko više ne naziva njihovim nacionalnim imenom, nego ih se sve stavlja pod isti kulturološki – islamski okvir, a to znači da su svi oni muslimani koje, iako dolaze iz različitih kultura i tradicija, obilježava zaostali patrijarhalni, necivilizirani, neeuropski odnos prema ženama. Mnogi za ponašanje imigranata žele svu krivnju prebaciti na islam. Treba biti oprezan i reći da sve religije, koje propagiraju hijerarhizaciju spolova, u kojima se ženu vidi ili kao muškarčev posjed ili kao opasnost za njegovo seksualno uzbuđenje, koje provode strogi seksualni moralni odgoj, mogu očekivati da će se dogoditi nešto kao u Kölnu. Pravi vjernik musliman ne bi smio dotaknuti ni zaručnicu, ne bi se, kao ni ortodoksni Židovi, smio rukovati sa ženom, a kamoli je napastovati. Ipak su u gotovo svim arapskim zemljama od Egipta do Afganistana, u kojima se provodi rigidni religijski moralni odgoj, žene, iako pokrivene, svakodnevno izložene seksualnom zlostavljanju. Prema podacima iz medija, 95% egipatskih žena izjavilo je da su bile seksualno napastovane. Ne začuđuje stoga da su se u Kölnu na takav način prema ženama ponašali imigranti, najvećim dijelom muslimani, iako je prema izvješćima policije među njima bilo i onih odraslih u kršćanskom, europskom okruženju. Zlostavljanje žena nije isključivo “islamski privilegij”. On je, na žalost, i naša hrvatska zbilja, koju najbolje oslikava postojanje tzv. “sigurnih kuća” u kojima zaštitu traže žene čiji su nasilni muževi najvećim dijelom katolici. Ne zaboravimo to dok traje hajka na islam – kaže Markešić te dodaje da mi nemamo svećenike zadužene za obiteljsko nasilje. Ipak, drugačiji odnos prema ženama koji većinski prevladava u Europi možemo zahvaliti sekularizaciji.

– Sekularizacija je mnogo dobra donijela Europi, no, na žalost, još nije zahvatila islamske zemlje. Tamo će to ići puno teže jer se islam razumijeva kao način života, ali i kao ideologija. Ne treba bježati od činjenice da između europskih i zemalja Bliskog istoka postoje značajne kulturološke, civilizacijske, religijske razlike. Nužno je govoriti o njima, naglasiti što je to za Europu u njima dobro, a što loše. Ne smije ih se ni u kojem slučaju prešućivati jer prešućivanje ne rješava problem. U društvima na Bliskom istoku s islamskom tradicijom, ali i u Indiji, gdje prevladava hinduistička tradicija, postoji patrijarhalni odnos prema ženama temeljem kojeg mnogi muškarci, a ne svi, otkrivenu ženu smatraju posjedom, lovinom koju treba uzeti i iskoristiti. Takav odnos prema ženama ne spada u moderni europski civilizacijski krug – napominje Markešić.

Politolog prof. Tihomir Cipek ističe da politička korektnost često služi kako oblik cenzure, koji sprečava da se suočimo s izazovima suvremenog političkog života.

– Nedvojbeno je da je veliki imigrantski val ljudi, uglavnom muslimanske vjeroispovijesti, velik izazov za EU. Nedvojbeno je i da u islamskoj kulturi postoji drugačije razumijevanje demokratskog političkog poretka i uloge žena u društvu nego u zapadnjačkim kulturama. Ako potpuno prevlada dogma političke korektnosti, kod građana će se stvoriti dojam da politička klasa bježi od suočavanja sa stvarnim društvenim problemima. To ne znači da treba odustati od uljuđene komunikacije niti zanemarivati kontekst u kojem je nešto izrečeno. Politički korektan govor ne smije se pretvoriti u cenzuru i bježanje od problema. Demokracija traži da građani dijele barem neke temeljne zajedničke vrijednosti jer bez toga politički poredak ne može dobro funkcionirati – kaže Cipek.

Dr. Frane Staničić, docent upravnog prava, koji se bavi i pravima vjerskih zajednica, govoreći o kulturalnim razlikama, navodi da je nama normalna monogamija, a u velikom broju društava poligamija i poliandrija je normalan način života stotinama godina.

– Kako ćete izbjeći kulturalne razlike između nekog tko je odrastao u Hrvatskoj pod utjecajem europske kulture i kršćanstva i nekog tko je došao iz animističke kulture iz centralne Afrike? Nikad u posljednjih 100 godina nije bila važnija uloga vjerskih poglavara u stvaranju društva koje će prihvaćati različitosti i izbjegavati sukobe temeljem pripadnosti drugoj religiji ili kulturi. Vjerski poglavari mogu puno pomoći da se ublaže kulturološke razlike koje nikad neće biti izbrisane jer ćemo uvijek drugačije gledati na stvari, ovisno o pripadnosti nekom vjerskom ili civilizacijskom krugu, ali moramo naći ono u čemu se svi slažemo i krenuti od univerzalnih vrijednosti – kaže Staničić.

Leci i predavanja

Pritom obje strane trebaju uložiti jako puno napora.

– U procesu međusobnoga prihvaćanja i razumijevanja doseljenici bi trebali prihvatiti sekularne vrijednosti zemlje u koju su došli, od karikature do odnosa prema ženama, dok bi domaćini trebali prihvatiti doseljenike s njihovom drukčijom kulturom, običajima, sjećanjima, vjerovanjima, tradicijama, ako se njima ne dira u temeljna ljudska prava. Na religijskim vođama je velika odgovornost. Ako smatraju da je pravi musliman onaj koji se drži tradicije u kojoj je otkrivena žena kurva, a ne Kurana u kojem je ona Božje stvorenje kao i muškarac, onda je i na njima odgovornost za probleme i sukobe koji su bili i koji se u budućnosti mogu očekivati. Uz letke koje dijeli Austrija, Njemačka te Norveška, koja drži predavanja izbjeglicama o odnosu prema ženama i normama u društvu, te zemlje moraju na predavanja pozvati, prije svih, imame s Bliskog istoka. Njima, koji su prenositelji ne samo religijskih poruka, mora se dati do znanja koje norme vladaju u društvu u kojemu žele živjeti sa svojim vjernicima – jasan je Markešić.

Njemačka političarka turskog podrijetla Lale Akgün za Deutsche Welle govorila je da se njemačko društvo previše pomirilo s podjelom uloge između žena i muškaraca u konzervativnom islamu.

– Kad se pridošlim doseljenicama ponude tečajevi njemačkog jezika u grupama bez muškaraca jer u protivnom muškarci ne bi dopustili da im žene idu na tečaj, to je pogrešan pristup. Jasno i glasno im se mora reći: ako profitirate od njemačkog socijalnog sustava i ako želite ovdje imati dobar život, morate prihvatiti norme koje ovdje vladaju – kazala je Akgün. Govoreći o počiniteljima u Kölnu koji imaju fundamentalističku predodžbu o ženama, objasnila je da su za takve muškarce žene koje žive na suprotan način od onog koji propovijeda imam kurve, ali i objekti požude i prezira. Iako se često čuje da bi muslimansko pitanje u EU trebalo rješavati po uzoru na Hrvatsku, Markešić upozorava da se ne može Hrvatsku i BiH uspoređivati s Bliskim istokom jer su muslimani ovdje autohtono stanovništvo, iste “slavenske etničke potke” kao i mi.

Kako će se događaji u Kölnu i Švedskoj reflektirati na politiku EU prema izbjeglicama i migrantima, tek će se vidjeti ili se već vidi.

– Pod utjecajem događaja u Kölnu i Švedskoj EU je počeo mijenjati politiku. Znatno će se ubrzati postupak dobivanja ili odbijanja azila, koji je dosad znao trajati i do dvije godine. Jasno će se naglasiti razlika između ekonomskih i političkih migranata. A već je započeo proces deportacije. Njemačka dnevno deportira oko 200 ljudi koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje azila u Austriju, a Austrija će ih vratiti u Sloveniju itd. Dogovor s Turskom nije dosad dao vidljive rezultate pa EU odlučnije i brže izgrađuje pogranične jedinice kojima bi kontrolirala svoju granicu. Uz čvršću politiku sigurnosti, vjerojatno će se smanjiti socijalna davanja za imigrante i otežati dobivanje državljanstva u članicama EU. A za imigrante koji dobiju dozvolu boravka izradit će se obvezan i znatno zahtjevniji program integracije – zaključuje prof. Cipek. Nadajmo se da europska politika više neće zataškavati probleme, nego pokazati zrelost i čvrstoću u njihovu rješavanju štiteći sigurnost svojih građana, ali i imigrante, od ksenofobnih napada.

>> Taharrush – arapski 'način silovanja' došao je i u Europu

>> Napadi na žene postaju opasniji od žilet-žice

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije