RECENZIJA

Ivan Pavao II. prvi je prihvatio medije, a uz društvene mreže papa Franjo otišao je i korak dalje

Pope Francis holds weekly general audience at the Vatican
Foto: VATICAN MEDIA/REUTERS
1/3
14.06.2023.
u 14:55

Dr. sc. Davorka Topić Stipić, profesorica Sveučilišta u Mostaru i jedna od vodećih stručnjakinja na području crkvenih komunikacija, koja je magistrirala na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, u svojoj novoj knjizi “Crkva, mediji i demokracija” bavi se odnosom Crkve prema demokraciji i medijima

Iako je Isus Krist bio vrhunski komunikator, odnos Crkve i suvremenih medija od početka je bio prilično težak. Stvari su se počele mijenjati tek nakon Drugog vatikanskog koncila šezdesetih godina, kad je utemeljen i Svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja. No pravo prihvaćanje medija dogodilo se tijekom pontifikata svetog pape Ivana Pavla II., koji je čak razvio “teologiju komunikacije” i postao prvi medijski papa. Aktualni papa Franjo otišao je i korak dalje dijeleći intervjue, slikajući se za društvene mreže i uvažavajući sve suvremene komunikacijske trendove.

Dugo je vremena Crkva i prema demokraciji bila nepovjerljiva, smatrajući je donekle proizvodom reformacije, Francuske revolucije i prosvjetiteljstva. Ipak, papa Lav XIII., koji je preminuo 1903., smatrao je da participacija ljudi u kreiranju vlasti može biti značajna. Njegova enciklika Rerum Novarum iz 1891. predstavlja početak socijalnog nauka Katoličke crkve i definira papino učenje o demokraciji.

Upravo zato dr. sc. Davorka Topić Stipić, profesorica Sveučilišta u Mostaru i jedna od vodećih stručnjakinja na području crkvenih komunikacija, koja je magistrirala na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, u svojoj novoj knjizi “Crkva, mediji i demokracija” bavi se odnosom Crkve prema demokraciji i medijima u razdoblju od pape Lava XIII., preko pontifikata Pija XII., koji je vodio Crkvu tijekom Drugog svjetskog rata, zatim velikog reformatora Ivana XXIII. i vrhunskog diplomata Pavla VI., pa sve do naših suvremenika – pape Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje.

VEZANI ČLANCI:

Svaki od tih papa dao je golem pečat i razvoju demokracije i otvorenosti Crkve prema medijima. Uloga medija u demokratskim društvima prilično je istraženo područje u znanosti, ali je nedovoljno analizirano iz perspektive iznimno utjecajne Katoličke crkve. Naime, Crkva jest institucija, ali je i mistična zajednica i nositeljica sakramenata, navjestiteljica i služiteljica. Zato valja pomno iščitavati i analizirati njezine dokumente i učenja. Jedino tako se mogu razbiti ustaljeni stereotipi, koji su počesto daleko od istine i činjenica.

Primjerice, ustaljeno je mišljenje da je Crkva protiv demokracije. Međutim, iz ove dubinske analize je vidljivo da je “demokracija sustav vlasti koji Katolička crkva cijeni i prihvaća kao najprihvatljiviji oblik vlasti jer omogućava cjelovit razvoj ljudske osobe”. Naime, počesto je Crkvi više nego politici stalo do istinske slobode i dostojanstva svake ljudske osobe, bez obzira na njezino podrijetlo, naciju, boju kože ili političke preferencije jer to jedino u duhu Kristova učenja. Crkva posljednjih desetljeća čak potiče kršćane da sudjeluju u svim područjima javnog i političkog života, ali upozorava biskupe i svećenike da ne biraju stranu. Uostalom, “po djelima ćete ih prepoznati”, govorio je i Isus.

VEZANI ČLANCI:

Također mnogi smatraju kako je Crkva prilično konzervativna kad su u pitanju mediji i komuniciranje. Naprotiv, Crkva dubinski prati razvoj medija i na godišnjoj razini daje jasne smjernice kako medije koristiti za cjelovit razvoj i napredak. Dapače, Crkva je svjesna i vlastitih pogrešaka, zatvorenosti, loših procjena i odluka kroz povijest. No vidjeli smo da je u maniri vrhunskog komunikatora spremna i ispričati se, prihvatiti kritiku i mijenjati djelovanje. Knjiga na jednom mjestu objedinjuje različite teorijske pristupe razumijevanju demokracije i uloge medija u demokratskim društvima. Na atraktivan način predstavlja globalnu ulogu Crkve u suvremenom svijetu, analizira njezine enciklike i poruke posvećene demokraciji i medijima te propituje međuodnose Crkve i društva. Kritički analizira ulogu ključnih aktera u oblikovanju globalnog javnog mnijenja, pružajući nam potpuno novu perspektivu u razumijevanju ove problematike.

Zahvaljujući tome daje nam konkretne odgovore na pitanja koja nam se svakodnevno nameću te nam pruža perspektivu pomalo utopijskog poimanja uloge medija u društvu u vremenu inflacije lažnih informacija, neprofesionalnosti i pada etičkih standarda. Naime, kao što vidimo u knjizi, Crkva je svjesna važne uloge medija, ali inzistira na njihovoj etičnosti, a demokraciju vidi kao put do društva utemeljenog na Kristo- vim načelima. Stoga će ova knjiga nedvojbeno biti i poticaj za preispitivanje suvremene uloge medija, ali i demokracije.

VIDEO Papa Franjo: Svaki put kada žena dospije na visoku poziciju u Vatikanu, stvari se poboljšaju!

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije