U četvrtak će se u Londonu održati velika energetska konferencija Financial Timesa koju se ukratko može predstaviti kao veliki interesni festival snažnih energetskih kompanija, stručnjaka, predstavnika internacionalnih organizacija i visokopozcioniranih nacionalnih političara. Za temu konferencije odabrana je ključna neuralgična točka europske energetske pozicije, a to je pitanje ima li plin budućnost kao ključni energent kad je u pitanju EU. Zanimljivo je da će na jednom od ključnih panela te konferencije – o tome kako prilagoditi politike novim energetskim realnostima – glavni naglasak kao "keynote speaker" dati hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Moglo bi se reći, dakle, da je predsjednik u svojevrsnoj vanjskopolitičkoj i energetskoj ofenzivi. Nakon nastupa u Wall Street Journalu, Financial Timesu, CNN-u, All Jazeeri i NYC-u, ovo će biti nastavak podizanja predsjedničkih aktivnosti.
Ugljen kao promjena
Treba razumjeti da energetska konferencija o plinu dolazi u zaista osjetljivu trenutku kad je u pitanju plinski biznis u Europi. On je, što je općepoznato, pod strašnim pritiskom globalnog geostrateškog sukoba koji se prelama kroz rat u Ukrajini. Politička pitanja kao i trendovi u cijenama energenata dovode Europu u situaciju da pitanje energetske sigurnosti, posebice održivosti energetskih pitanja, stavlja na sam vrh političke agende. Visoke cijene energenata kao i nesigurnost opskrbe nešto je što si Europa ne može priuštiti, a pri tome mora odgovoriti i američkom izazovu jeftinog plina iz škriljevca. Naime, priča o konvencionalnim i nekonvencionalnim plinskim izvorima kao i pitanja sigurnosti te diversifikacije opskrbe toliko su se usložnili da je zaista vrlo zanimljivo što upravo hrvatski predsjednik ima priliku adresirati tako ozbiljna pitanja na važnoj međunarodnoj konferenciji. Josipovićevo obraćanje europskoj energetskoj zajednici doći će u trenutku kad dominiraju pitanja bez jasnih odgovora. Jedno je pitanje, primjerice, je li oživljavanje uloge ugljena kratkoročna priča u Europi ili dugoročna strukturna promjena. Na to se nadovezuje problem legislative koja bi trebala ograničiti emisiju ugljika kroz definiranje cijene emisije te voditi zatvaranju kapaciteta na ugljen, ali to ne znači da se u budućnosti zaista može računati s nižim cijenama plina. Uz visoke cijene plina, ekonomski pritisak mogao bi eliminirati taj energent iz energetskih strategija Europe.
Važna diplomatska uloga
Kakve će biti poruke predsjednika Josipovića u trenutku kad se sve više govori o potencijalima ali i ekološkim opasnostima eksploatacije plina iz škriljevca? Zanimljivo je da je Josipović "keynote speaker" u trenutku u kojem su oči Europe uprte prema istoku Mediterana kao novom diversifikacijskom pravcu i nalazištu. Dok postoje, primjerice, upitnici oko nafte i velikih priča u jadranskom podmorju, dojam je da je plinski biznis puno realnija opcija, sudeći barem prema talijanskim iskustvima. No, i tu treba vidjeti koliko nekonvencionalne tehnologije zaista mogu biti sigurne. Čini se da se predsjednik Josipović počinje pojavljivati kao svojevrsni moderator između zaraćenih ideja, stavova i strana.
Što se pak tiče nastupa na energetskom skupu u Londonu, od predsjednika se može doznati da će poći od jednostavnih načela. Prvo, neće govoriti samo o hrvatskoj energetskoj budućnosti, nego će pokušati privući pažnju raspravom o budućnosti energetike u Europi, o energetskoj politici EU, ali i o odnosima EU - Rusija - SAD. Josipović nastup vidi kao šansu da izbjegnemo marginalizaciju na svjetskoj diplomatskoj pozornici; možemo odigrati značajnu ulogu u energetskim pitanjima u budućnosti te nas stoga neće moći zanemariti ni u sigurnosnim pitanjima.
Kako radi General Electric
Drugo, jasno je da je prvi Josipovićev cilj poziv investitorima te će u tom kontekstu ukazati na naše potencijale. Treće, predsjednikovo je mišljenje da ne treba imati iluzija, ali će ipak inzistirati na podizanju ekoloških i tehnoloških standarda. Vjeruje da će nas zbog takve logike u globalnom društvu biznisa i politike više poštovati. Samo treba pogledati, poručuje Josipović, što je zadnjih desetak godina radio veliki General Electric na modernizaciji tehnologija, bez obzira na to radi li se o plinu ili nafti.
Ne treba u Josipovićevu nastupu očekivati neke prevrate ili prevelika iznenađenja. Njegova je poruka da znamo tko su nam saveznici i prijatelji te s kime dijelimo zajedničke ciljeve. Temeljem diplomatskih spoznaja, institucija EU i NATO-a, znamo gdje su nam rastući rizici u regiji, zaključuje Josipović. Upravo veliki ekonomski projekti, smatra Josipović, otkrit će s kojim ćemo to europskim i globalnim partnerima graditi svoju ekonomsku održivost i sigurnost.
>>'Hrvatska je odgovoran i cijenjeni partner i saveznik SAD-a'
>>Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio predstavnike Saveza za energetiku Hrvatske
Toliko velika konferencija da nigdje nije najavljena, s toliko bitnim Josipovićem koji nigdje nije spomenut. Drljača, smanji tablete.