Iza Općine Lekenik teških je godinu dana, obilježenih poplavama i s čak tri elemenetarne nepogode, no istodobno su obavljene pripreme za velika ulaganja. Tako da će današnji Dan općine proći ipak u optimističnom tonu.
– Dakako da je godinu iza nas obilježila poplava i velike štete na objektima i poljoprivrednim površinama, no uspjeli smo dogovoriti najveći projekt u povijesti Općine – ulaganje od 32,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava u našu Poduzetničku zonu Marof. Riječ je o novcu iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda Europske unije u sklopu kojeg će malim i srednjim poduzetnicima biti stavljeno na raspolaganje 304 tisuće kvadratnih metara uređenog i potpuno opremljenog građevinskog zemljišta na izuzetno atraktivnoj lokaciji – kaže nam načelnik Lekenika Ivica Perović (HSS).
Radovi bi trebali početi u lipnju, a potrajat će oko dvije godine. Važnost toj zoni podignut će i rujanski završetak radova na cijeloj dionici autoceste Lekenik-Zagreb.
No, tih 32 milijuna kuna iz fondova nije jedini EU novac. Lekenik je uspio "izboriti" i sedam milijuna kuna iz IPARD-a za kanalizaciju i još 675.000 kuna za lokalne cjevovode. Uz to krajem prošle godine Lekenik je promijenio i distributera vode te napustivši Sisački vodovod prešao petrinjskoj Privredi.
– Ugovorena je gradnja magistralnog vodovoda Petrinja-Lekenik što će nam omogućiti dobivanje vode iz tog smjera. Uz to radimo i studiju izvedivosti pokrivanja kanalizacijom i vodovodom cijele Općine uz opciju priključivanja na pročistać. I od mjera ruralnog razvoja očekujemo pomoć u obnovi nerazvsrtanih cesta i mjesnih domova što smo također kandidirali – dodaje Perović.Ove godine bit će gotov i glavni projekt reciklažnog dvorišta Lekenik dok će se ići i u obnovu javne rasvjete i ugradnje LED rasvjete uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša.
Dan Općine proslavit će Lekenik danas odbojkaškim turnirom, turnirom u gađanju glinenih golubova, te večerašnjom smotrom folklora i tradicionalnim paljenjem Jurjevskog krijesa.
>> Autocesta Zagreb – Lekenik isplatit će se za 183 godine
u Hrvatskoj ima preko 1000 poduzetničkih zona,od kojih je svega 200-ak aktivno,i to uglavnom u međimurju,varaždinu,istri gdje lokalne jedinice znaju privući investitore,u ostalim krajevima zone su pustoš,niti trava tamo ne raste,a tako je to kad vam je hdz na vlasti