Debata, rasprava, diskusija ili pak pretresanje problema, kako je god nazvali, njezini korijeni sežu još u filozofske i političke rasprave antičke Grčke ili učenjaka drevne Indije. Moderni oblici debatiranja i uspostava debatnih društava u zapadnom svijetu popularizirani su pak tijekom prosvjetiteljstva. U Lijepoj Našoj trenutno djeluje više od 130 osnovnoškolskih, srednjoškolskih i studentskih klubova, a posebice je uspješna ona zagrebačkih studenata, koji su već petu godinu zaredom osvojili titule na velikim natjecanjima.
Odlične govorničke vještine
Tako su na Europskom natjecanju iz studentske debate u Glasgowu Jagoda Sabljić, studentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Petar Žnidar, student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvojili prvo mjesto u kategoriji "engleski kao drugi jezik". Ovaj se dvojac plasirao i u polufinale kategorije koja uključuje i govornike kojima engleski jest materinski jezik. Petar je pritom ocijenjen za trećeg najboljeg govornika natjecanja, a Jagoda je zauzela sedmo mjesto na toj listi.
– Unatoč stigmi da je debata za glasnu i pričljivu djecu, ona je zapravo odlična aktivnost za sve koji žele poboljšati svoje govorničke i komunikacijske vještine, pa je jedina osobina koja je potrebna za debatu želja za radom. Neki od najboljih debatanata su pojedinci koji su se mučili s govornim manama te bili sramežljivi i introvertirani – ističe Jagoda Sabljić koja debatira još od sedmog razreda osnovne škole.
– Bližnjima je ispočetka bilo čudno da se bavim debatom, s obzirom na to da je glavni doticaj prosječnog stanovnika Hrvatske s debatom u doba izbora kada se održavaju predizborna sučeljavanja, koja svakako nisu ono što debata jest – dodaje.
POVEZANI ČLANCI:
– Ovaj je hobi skup, jer svoja putovanja uglavnom plaćamo sami. Puno smo vremena posvetili treniranju, sastanci su svaki tjedan i često vikende trošimo na turnire, bili oni online ili uživo – govori Petar koji je s debatiranjem počeo prije četiri godine na nagovor prijatelja te dodaje kako se često s Jagodom nalazio na kavama kako bi raspisivali argumente na teme koje su se pojavljivale na turnirima. Naime, teme nikad ne znaju unaprijed, a nakon što je saznaju imaju 15 minuta za pripremu. Iako se čini kao kratko vrijeme, Petar ističe kako i on i Jagoda to uspijevaju jer su poslušali brojne debate i sudjelovali na njima.
– To nam omogućava da imamo spremne argumente koje oboje znamo izvesti da nas dignete iz kreveta u pola noći te nam daje više vremena za planiranje strategije i razmišljanje o drugim timovima u sobi – dodaje. Važnost pripreme ističe i Jagoda. Govori nam kako kada se spremaju za velika natjecanja tijekom tjedna istražuju i vježbaju svoje govore, a za vikende odlaze na online natjecanja na kojima vježbaju vještine. Ističe kako joj je jedna od najtežih tema na koju je debatirala bila na prošlogodišnjem Svjetskom natjecanju u Vijetnamu, a glasila je "Agrikulturne kompanije treba zamijeniti farmerskim kooperativama".
– Često su teme koje se tiču geopolitike i ekonomije one najzahtjevnije za koje je potrebno mnogo priprema – objašnjava Jagoda koja je najveće uspjeh u debatiranju postigla na Svjetskom natjecanju u sklopu Hrvatske debatne reprezentacije i na ovogodišnjem Europskom natjecanju.
– Na toj razini natjecanja ići protiv ekipa sa sveučilišta kao što su Oxford i Cambridge posebno je iskustvo, svakako – ponosna je Jagoda.
– Presretni smo što smo uspjeli Zagrebu donijeti još jednu titulu, nije prva i siguran sam da neće biti ni zadnja – ističe Petar. A iduća prilika im se pruža već na Svjetskom prvenstvu u Panami, no za putovanje im je potrebno 6000 eura, iznos je to koji bi pokrio troškove avionskih karata, kotizacije te smještaja i obroka.
– Skupljamo donacije i dosad smo skupili tek oko tisuću eura, tražimo i sponzorstva – govori Petar, a donirat možete na linku.
Problem je i prostor
Zanimljiva je i tradicija koju imaju, a to su modri šalovi u svakom polufinalu i finalu. Također, prije svakog od njihovih govora čuje se jasno i glasno "Dinamo Zagreb". Neovisno koliko netko prati ili ne prati nogomet, ovo je njihov zaštitni znak i danas ga već znaju svi pa čak i oni koji ne znaju pokazati Zagreb na karti znaju u kojem se ritmu skandira njihov poklik, naglašava Petar.
No, osim financiranja, ovim uspješnim studentima problem stvara i pronalazak prostora za održavanje natjecanja i sastanaka.
– Prostori koji nam se nude za natjecanja cjenovno su nepristupačni s obzirom na to da je debata nova aktivnost koju primarno organiziraju studenti, a prostor za sastanke skoro je nemoguće naći – žali se Jagoda te dodaje kako se nada da će se sve više studenata upoznati s njihovim radom.
– Silno smo ponosni kada nam timovi iz prestižnih sveučilišta diljem svijeta kažu "baš smo se nadali da nećemo debatirati protiv vas", jer znamo da ime Zagreb ima težinu u debati i da možemo prestrašiti timove koji imaju puno više sredstava i dužu tradiciju – zaključuje Petar.
>> FOTO Ovo će iduće tri godine biti središnje mjesto hrvatske politike
