Grčki premijer u odlasku Aleksis Cipras priznao je u nedjelju poraz na parlamentarnim izborima, a čelnik pobjedničke Nove demokracije Kiriakos Micotakis obećao je pokrenuti gospodarstvo nakon krize koju je preživjela Grčka.
Prvi službeni rezultati pokazuju da su Grci na prvim parlamentarnim izborima otkako je zemlja izbjegla stečaj izabrali 51-godišnjeg Micotakisa za budućeg šefa vlade. Budući premijer je u nedjelju obećao "podignuti" Grčku nakon bolne krize i Ciprasove vlade. "Bolan krug danas završava", rekao je taj konzervativac.
Njegova Nova demokracija je dobila 39,7 posto glasova prema 31,4 posto za Ciprasovu Sirizu, prema prvim službenim djelomičnim rezultatima s više od 50 posto birališta. Poraženi Cipras je u telefonskom razgovoru čestitao svom konzervativnom protivniku, doznaje se od ureda premijera.
U grčkom parlamentu će konzervativci imati 158 od 300 mjesta, dok će Siriza zadržati samo 86 od 144 koliko je imala dosada.
Obitelj Mitsotàkis nije nepoznata. Njegov otac Konstantinos Mitsotàkis bio je grčki premijer od 1990. do 1993., mlađi je brat od bivše ministrice vanjskih poslova Ntore Mpakogiannī, koja je prethodno bila i prva žena gradonačelnica Atene, a njezin sin Kastos Bakogianni je u svibnju ove godine izabran za gradonačelnika Atene, te će na tu dužnost stupiti od 1. rujna.
Mitsotàkis, koji je od 1986. do 1990. studirao na Harvardu i diplomirao s navišim ocjenama odbacuje “optužbe” da pripada eliti. To kao oružje protiv mene, kaže Mitsotàkis, upotrebljavaju politički protivnici, a ja vjerujem u ekonomiju koja čini dobro i poduzetnicima i radnicima, dok je politika Tsiprasove vlade bila uvođenje novih poreza i birokracije. Tsipras je zaposlio mnoge u državnim službama što je dovelo do troška od dvije milijarde eura. Mitsotàkis kaže kako neće otpustiti te ljude, ali će ih upotrijebiti na drugim poslovima.
Na pitanje ima li već sastavljenu vladu, Mitsotàkis odgovara kako ima već imena, samo ih još ne želi iznijeti, te da parlament neće otići na odmor. Svi će odmah započeti raditi, jer treba što prije usvojiti reforme.
“Grčka treba liberalizaciju, pojednostavljenje birokracije, sniženje poreza, borbu protiv korupcije i znati privući strana ulaganja”, kaže Mitsotàkis.
Tsipras se nada da bi porazni rezultati europskih izbora mogli sada biti preokrenuti u njegovu korist. No, duga kriza koja je započela 2009. nakon što je tadašnji premijer Andreas Papandreou prijavio kako su prethodne vlade iznosile lažne podatke o državnoj bilanci. Dogovarao je izlazak iz financijske krize, ali su Grci morali krvavo platiti laži prethodnih vladara. Od 2015. došla je era Tsiprasa u koga su Grci polagali nadu da će izlazak iz krize biti manje bolan, ali je postao još gori zahvaljujjući, uz ostalo, i tvrdoglavosti tadašnjeg ministra financija Yanisa Varoufakisa. S druge strane ni u Bruxellesu nisu pokazali veliku lucidnost ako su se maljem po Grcima htjeli osvetiti Varoufakisu.
Od 2010. bilo je tri spašavanja grčke ekonomije u ukupnom iznosu od 289 milijardi eura, a tek od 2018. se ekonomija malo pokrenula. Grčka ekonomija je od 2008. do 2016. pala za 28 posto, a veliki broj nezaposlenih doveo pučanstvo na rub ili ispod ruba egzistenicije. To što je ekonomija počela rasti neće utjecati na povrat popularnosti Syrize. Propao je, da tako kažemo, “socijalistički” pokušaj spašavanja gospodarstva kakvog je ponudio Tsipras. Grci sada pokušavaju s Mitsotàkisom, koji nudi sasvim suprotni lijek, odnosno novu neoliberalističku formulu protiv socijalizma. Želi smanjiti poreze, privatizirati državne usluge i dogovoriti novi plaravn za plaćanje duga.
Ipak, “Tsipras uči brzo i zna se prilagoditi. Politički evoluira s lakočom”, drži grčki pisac Petros Markaris, koji mu kao pozitivno pripisuje dogovor s makedonskim premijerom Zaefom oko imena Nova Makedonija. To je bio povijesni dogovor, drži Markaris, ali istodobno Tsiprasu donosi pokoji postotak glasova manje.
Nemoguće mijenjanje Europe
Osnovna Tsiprasova greška je što je ljudima obećavao da će izmijeniti Europu. Mala država kao što je Grčka, još k tome s golemim dugom, nema nikakvu mogućnost da nešto izmijeni, a krizu su grčke stranke trebale sučeljiti zajednički.
“Kod nas, međutim, svaka stranka na vlasti ponavlja iste greške”, kaže Markaris koji je napisao četiri knjige o grčkoj krizi. Na pitanje je li sada bolje ili gore nego 2012., Markaris odgovara vicem: “Čovjek se probudi naglo iz sna punog mora, odnosno da je drahma ponovno uzela mjesto euru. Odlazi provjeriti u novčanik. Vidi da je novčanik prazan i kaže: Hvala bogu još imamo euro”. Situacija u Grčkoj je upravo takva, kaže Markaris, jesmo u Europi, ali smo siromašni.
Grčki izborni sustav je jedinstveni. U Grčkoj nakon građanskog rata ali i diktature trojice pukovnika uvedeno je da se relativnom pobjedniku izbora dodaje kvota od 50 poslaničkih mjesta kao bonus za stabilnost vlade. Bira se 250 poslanika, 50 se dodajeje kao bonus a izborni prag je 3%. Time se dobiva većina u parlamentu koja omogućava vladajućoj stranci apsolutnu većinu potrebnu za vladanje. U Grčkoj je praktički dvostranački sustav gdje se na vlasti izmjenjuju desna i lijeva opcija. Međutim u posljednje vrijeme pojavile su se stranke ultraljevice i ultradesnice koje iznose stavove koji izravno vode u terorizam. I Syrizu vode političari izašli iz političkog establišmenta pa i Tsipras i Varoufakis su obojica visokoškolovani s dobrim političkim vezama. Tsiprasova partnerica Peristera Baziana je doktorica tehničkih znanosti iz područja elektrotehnike i informatike a bavi se optičkim mrežama i komunikacijskim protokolima, jako je lijepa i rodila mu je dvoje djece. Varoufakis je miljenik žena, doktor ekonomije i statistike, politički djeluje u Grčkoj i Velikoj Britaniji gdje je i profesor na fakultetu. Apsolutno je europski opredjeljen i ima originalne ekonomske ideje. Njegova žena je iz obitelji gdje je otac vlasnik najveće tekstilne industrije u Grčkoj. Varoufakis je gostovao u Zagrebu. Syriza je uspjela nekako stabilizirati grčke financije i ekonomiju, ali taj dio je i dalje kritičan. Desna stranka u Grčkoj, Nova demokracija, je bila ispremrežena financijskim skandalima.