''Zlatovez iz Gunje“, naziv je izložbe ručnih radova žena iz udruge ''Zlatne niti Gunje“, otvorene u srijedu navečer u Hrvatskom centru u Beču. Izložbeni postav čini 28 slika, dvije narodne nošnje, dvije lutke u gunjanskoj nošnji, pojasevi, broševi, narukvice, ogrlice, boce u slici i zlatovezu, ručne torbice te tri poplavljena zlatoveza koji čekaju na obnovu.
U nazočnosti članica gunjanske udruge, dogradonačelnika grada Osijeka Vladimira Hama, predstavnika Hrvatske Matice iseljenika i predsjednice udruge ''Hrvatska pomaže“ Đurđe Adlešić te brojnih bečkih i gradišćanskih Hrvata, izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, koji je dan prije također ugostio hrvatsko izaslanstvo u Veleposlanstvu RH u Beču.
- Fantastičan zlatovez i prekrasni eksponati 30-tak žena marljivih ruku i velikog srca iz Gunje koje su u Beč došle predstaviti hrvatskoj i austrijskoj publici tradiciju i kulturnu baštinu rodne Gunje, Slavonije i Hrvatske, na koju svi mi možemo biti ponosni, sjajna su promocija naše zemlje u Austriji - rekao je Bakota za Večernji list. Podsjetio je na humanitarnu pomoć bečkih i ostalih austrijskih Hrvata stanovništvu Gunje, Slavonije i Posavine stradalom u prošlogodišnjim poplavama, istaknuvši važnost slanja daljnje pomoći.
- Gotovo sav izloženi zlatovez bio je poplavljen, vadili smo ga iz okvira, prali, čistili i ponovno uokvirili. Tužna je to priča, no mi smo je htjeli uljepšati posjetom Beču. Moj je san bio povesti članice Udruge na bečku kavu i Sacher tortu, no ostvarilo se je i više od toga - rekla nam je predsjednica udruge Zlatne niti Gunje Ana Radan, dodavši kako je Beč doživjela kao ''Hrvatsku u malom“. Napomenula je da je bečka izložba gunjanskog kulturnog blaga ujedno i zahvala svim austrijskim Hrvatima na njihovoj nesebičnoj pomoći poplavljenom stanovništvu u domovini. Govoreći o ciljevima Udruge na čijem je čelu, naglasila je važnost prenošenja drevne hrvatske tradicije i običaja na mlade naraštaje.
- Izložba je za bečke i gradišćanske Hrvate veza s njihovom domovinom, tradicijom i kulturom - rekla je predsjednica Udruženja za kulturu Riječ-boja-ton u Beču, Jadranka Klabučar Gros, koje je u suradnji S Hrvatskim centrom organiziralo izložbu. Izrazila je zadovoljstvo velikim interesom koji vlada za ovu djelomično prodajnu izložbu, kojom žene iz Gunje žele, kako je istakla, namaknuti financijska sredstva za nove projekte. Ženama gunjanske udruge koje su mukotrpnim radom spašavale dragocjenu baštinu slavonskog zlatoveza, put u Beč omogućila je udruga ''Hrvatska pomaže“, na čelu s Đurđom Adlešić, uz potporu grada Osijeka.
- Osnivači udruge su gradovi Zagreb, Osijek i Dubrovnik - rekla je Adlešić, izrazivši zadovoljstvo da je izložba organizirana upravo u Beču.
- Izložba je prilika da se Hrvati koji su otišli iz Hrvatske podsjete na ono što su ostavili u svojoj domovini, a za one koji još nisu bili u Hrvatskoj da dođu i upoznaju je ne samo kao zemlju mora, sunca i turizma nego i zemlju bogate kulture - istakla je, napomenuvši kako je izložba ujedno i zahvala ''široke slavonske duše koja ne zaboravlja one koji su joj pomogli kad joj je bilo najteže“.
Dogradonačelnik Osijeka Ham bio je zadivljen zajedništvom Hrvata u Austriji.
- Mislim da bi Hrvati u domovini, po pitanju zajedništva, mogli mnogo toga naučiti od našeg iseljeništva - rekao je za Večernji list. Izrazio je zadovoljstvo da je grad Osijek, na inicijativu Đurđe Adlešić, mogao pomoći marljivim ženama iz gunjanske udruge utemeljene 2009. godine koja broji 25 članica, da Bečanima predstave svoje hvale vrijedne radove i trud uložen u njihovo spašavanje.
- Živim za tradiciju i njeno očuvanje i zato mi izlaganje mojih rukotvorina i slike Gospe koja je sama isplivala iz vodenih masa, vrlo mnogo znači - rekao nam je muški član udruge ''Zlatne niti Gunje“ Ivan Šokčević. Glazbeni okvir izložbi, čiji je domaćin bio Hrvatski centar u Beču, dao je Napretkov tamburaški sastav AKroBiH, oduševivši svirkom goste i domaćine. Izložbi su bili nazočni i prvotimci bečkog Rapida, hrvatski nogometaši Marko Marić i Mario Pavelić. Izložba ostaje otvorena do 17. ožujka.
Pohvala svima onima koji nastoje prikazati našu kulturnu baštinu a posebno šokačku.Zlatovez je potekao još od Marije Terezije kada je Slavonija uzgajala Dudov svilac i izvlačila zlate niti za izradu zlatoveza.Tradicija se nastavlja ne samo u Gunji već i u mnogim selima cvelferije.