Bio je to težak posao, ali sada kada sam ovdje i vidim koliki je
napredak učinjen, svjestan sam da se sve skupa isplatilo i da je sve
što smo učinili bilo vrijedno sadašnjeg ishoda. To je velik posao koji
nitko ne može sam učiniti. Iza sebe sam tada imao 5000 vojnika, 800
policajaca i 300 civila – rekao je bivši prijelazni upravitelj UN-a za
hrvatsko Podunavlje Jacques Paul Klein danas u Vukovaru primajući
Povelju počasnoga građanina i Ključ grada.
Najbitnija je tolerancija
Zahvaljujući Vukovaru i Vukovarcima na povjerenju i
dobivenoj Povelji, Klein je istaknuo kako se prošlost više nikako ne
može promijeniti, no da uzajamna tolerancija i suradnja mogu puno
pridonijeti boljoj budućnosti svih građana Vukovara.
– Najveće opstrukcije procesa mirne reintegracije radio je Goran
Hadžić, a podmetanja je bilo i iz Osijeka od određenih ljudi. Hadžić je
pozivao lokalne Srbe da ne uzimaju dokumente i ne glasuju, a
istovremeno je stalno prijetio da će se Srbi masovno iseliti s ovih
područja i spaliti svoju imovinu – prisjećao se danas J. P. Klein.
Objasnio je kako je u to vrijeme, kasnih devedesetih, najteže bilo
pridobiti lokalne Srbe da se uključe u proces mirne reintegracije i
uvjeriti ih da prihvate realnost jer da ne mogu očekivati da UN ostane
vječno u Podunavlju.
– Jasno sam tada rekao da će UN u Podunavlju ostati dvije godine i da
se za to vrijeme mora učiniti što je više moguće. Mislim da smo za to
vrijeme napravili osnove kompletne reintegracije, a da je onda na
hrvatskim državnim organima preostalo da završe započeto – rekao je
Klein, napominjući da je u to vrijeme veliku ulogu procesu mirne
reintegracije odigrao Ivica Vrkić s hrvatske, a sa srpske strane
Vojislav Stanimirović, koji je, dodao je Klein, razmišljao na sasvim
drugačiji način u odnosu na Hadžića.
Da je bilo više ulaganja
Razmišljajući danas bi li što promijenio u odnosu na razdoblje od prije
deset godina, Klein je rekao da bi više inzistirao na ulaganjima u
gospodarstvo i obnovu.
– Mislim da se tako mirna reintegracija mogla odraditi još brže i
kvalitetnije. Nažalost, ni u New Yorku se nije razmišljalo na taj
način, nego je u prvom redu interes bio demilitarizacija – zaključio je
Klein.
