Diskusije o cjepivu AstraZenece ne prestaju. Ozbiljan broj hrvatskih građana odbija se cijepiti cjepivom Vaxzervia, kako se sada službeno zove cjepivo koje su razvili Oxford i britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca. Na internetskoj stranici Statista, često citiranog izvora po mnogim statističkim pitanjima, navedeno je i to da je oxfordsko cjepivo najjeftinije je od trenutačno u EU registriranih cjepiva protiv COVID-19. Stoji 6 eura po dozi.
Manje nuspojava od drugih
Jeftinije je i od Sputnika V i od kineskog Sinovaca, i od cjepiva Johnson & Johnsona. Tamo navode i kako bi BioNTech i Pfizer od prodaje svojeg cjepiva Comirnaty samo ove godine trebali zaraditi 21,5 milijardi dolara, Moderna 19,6, AstraZeneca ‘tek’ 1,9 milijardu. Je li to dovoljan dokaz teorije zavjere protiv AstraZenece i njezina ‘narodnog’ cjepiva?
Nuspojave AstraZenecinog cjepiva daleko su češće spominjana tema od nuspojava kod drugih cjepiva. No, prema podacima HALMED-a, nakon gotovo 350.000 primijenjenih doza svih cjepiva zabilježeno je 2288 prijava sumnji na nuspojave, a među njima nije vodeća AstraZeneca. Tih prijava ja 1193 za Pfizerovo cjepivo, a 934 na AstraZenecino. Krvni ugrušci u tom kontekstu vruća su tema.
– Europska agencija za lijekove (EMA) je u zadnjem priopćenju istaknula da postoji vjerojatna povezanost između cijepljenja ovim cjepivom i rijetke pojave krvnih ugrušaka u venskim sinusima mozga i utrobnim venama praćenih smanjenim brojem trombocita u krvi koji se javljaju unutar dva tjedna od cijepljenja. Pojava nije povezana sa dobi, spolom i drugim karakteristikama. Tu izjavu EMA temelji na 62 slučaja ugrušaka u venskim sinusima i 25 u utrobnim venama koji su prijavljeni nakon cijepljenja 25 milijuna osoba do 22. ožujka ove godine. Od navedenih slučajeva 18 je završilo sa smrtnim ishodom – rekao nam je prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Tako su vijesti o zgrušavanju krvi gotovo u potpunosti potisnule one o dobrim stranama ovog cjepiva. Poput studije objavljene 19. veljače u The Lancetu prema kojoj to cjepivo pokazuje efikasnost od 76 posto u sprečavanju simptomatskog COVID-19 nakon 22 dana od primjene prve doze a taj se omjer povećava na 81,3 posto nakon primjene druge doze 12 ili više tjedana nakon prve. I to, kao i druga cjepiva registrirana u EU, u potpunosti uklanja rizik od smrtnog ishoda od bolesti COVID-19 te težih oblika te bolesti.
Ekstenzivna studija nakon cijepljenja 20 milijuna ljudi objavljena početkom prošlog mjeseca pokazala je da to cjepivo s dobrom efikasnošću štiti i stariju populaciju. Kod starijih od 70 godina četiri tjedna nakon primjene prve doze efikasnost je 60 posto dok je u petom tjednu taj rezultat i poboljšan. U sprečavanju hospitalizacije efikasno je 80 posto.
Tromboemboliju izaziva korona
– EMA nema niti jednog znanstveno utemeljenog dokaza da se radi o direktnoj povezanosti cjepiva AstraZenece i rijetkih tromboembolijskih stanja. Govori se samo o vjerojatnoj povezanosti cijepljenja sa tim rijetkim fenomenom. Eventualni mehanizam nastanka ugrušaka mogao bi biti imunološki. Vjerojatno protutijela reagiraju sa trombocitima i aktiviraju ih (1 - 2 tjedna nakon cijepljenja). Nije direktno potvrđeno da postoje takva protutijela koja aktiviraju trombocite u navedenim slučajevima. Pitanje je i zašto se to događa na vrlo specifičnim mjestima kao što su venski sinusi mozga ili utrobne vene, a ne i sistemski – rekao nam je prof. Polić.
On navodi da je pojava ugrušaka i trombocitopenije koja se povezuje sa cjepivom AstraZenece vrlo rijetka, tj. 3,48 slučajeva venskih ugrušaka na milijun cijepljenih.
– Ako bismo taj rizik usporedili sa rizikom od hormonalne kontracepcije koji iznosi 100 takvih slučajeva na milijun korisnika, onda je rizik nastanka ugrušaka kod hormonalne kontracepcije oko 30 puta veći. Posebno trebamo imati na umu rizik od tromboembolijskih komplikacija i smrti koje izaziva sam COVID-19. Tromboembolijska stanja su česta popratna pojava COVID-19 zbog oštećenja stanica koje oblažu krvne žile (endotela) i moguće drugih, još nepoznatih virusnih mehanizama. U literaturi postoje podaci da se u oko 36% COVID-19 pacijenata javlja trombocitopenija i u 46% njih povišena razina D-dimera, što je znak poremećenog zgrušavanja krvi. Ovi postotci znatno rastu kod težih oblika COVID-19 (57,7% trombocitopenija i 59,6% D-dimeri), što je praćeno učestalim tromboembolijskim stanjima. Učestalost smrtnosti od COVID-19 u nas je prema službenim brojkama (broj pozitivnih/broj umrlih) 1 na 45, odnosno 2,2% (HZJZ). Ako to usporedimo s rizikom od smrti kod cijepljenja AstraZenecom, a on iznosi 0,0000038 %, onda je rizik od smrti uslijed COVID-19 oko 580.000 puta veća, objasnio je.
Podsjeća da s obzirom na vrlo mali rizik od mogućih tromboembolijskih stanja koja se eventualno mogu javiti kod cijepljenja cjepivom AstraZeneca, EMA i dalje navodi da koristi od cjepiva daleko nadmašuju rizike.
– Niti jednog lijeka koji se stavlja u upotrebu se ne može očekivati apsolutan izostanak nuspojava, pa i ozbiljnijih, kada se primjenjuje na milijunima ljudi. Premda je potreban oprez, nema znanstveno utemeljenih argumenata da je cjepivo AstraZenece lošije od drugih, tj. da izaziva značajno veći broj nuspojava, rekao je prof. Polić.
>> VIDEO Plenković, Beroš i Jandroković se cijepili AstraZenecom
Sjetite se natpisa istih novinara kako farmaceuti ne gledaju uopće na zaradu zbog pošasti Covid-19. Nastavite vjerovati stožerima i "novinarima".