B itcoin, koji nastaje u računalima i ljudi ga prihvaćaju kao novac, a nema veze s bankama, centralnim bankama i državama, kao ne-nacionalni privatni novac senzacionalno je novo poglavlje financija.
Kriptovalute već danas jasno pokazuju da su budućnost novca i financija, one su tu da ostanu, one prodiru nezaustavljivo, a lude oscilacije njihovih burzovnih cijena neće ih u tome omesti. A što to znači za Hrvate koji upravo ovih dana pokreću veliku akciju da svoj novac kunu zamijene eurom? Za suvremeni novac kaže se da je ex nihilo, da nastaje ni iz čega, pri čemu se misli da nema podlogu u zlatu, praiskonskom mjerilu ljudskih vrijednosti. No, to i nije baš tako. Novac emitiraju banke kroz kredite, ali ne proizvoljno i neograničeno, nego prema potrebi plaćanja ljudi koji radom stvaraju novu vrijednost: podižu tvornice, grade stanove, proizvode nove automobile. I fiat novac, dakle, ipak ima podlogu u ekonomskoj dodanoj vrijednosti. Ali, taj i takav novac mogu stvarati samo banke jakih ekonomija, i takvih je valuta na svijetu samo nekoliko – jen, funta, juan, euro – a nad svima američki dolar. Mala gospodarstva to ne mogu: ona skupljaju te čvrste valute i stavljaju ih u svoje devizne rezerve (zato se one i zovu reserve money) i na temelju njih emitiraju svoje nacionalne, zamjenske, slabe valute. Takva je i hrvatska kuna.
Za male zemlje poput Hrvatske, euri, funte i dolari nastaju “tamo negdje”, u računalima banaka velikih, razvijenih zemalja, i mali ih narodi moraju kupiti da bi mogli plaćati u inozemstvu. Drugim riječima, bitcoin i druge kriptovalute za male se narode uopće ne razlikuju od dolara ili funti, a imaju značajne prednosti: njima ne upravljaju političke elite velikih nacija, nisu pod kontrolom banaka, ne poznaju državne granice, ne moraju se prijavljivati na carini...
Kriptovalute, moglo bi se reći, oslobađaju male nacije (koje su u svijetu ipak u većini) od ekonomske i političke supremacije velikih kojima upravo njihov novac pridaje moć da eksploatiraju sve ostale. Ali, kriptovalute imaju i krupne mane. Njihova je proizvodnja u računalnim mrežama komplicirana, čuvanje nesigurno, plaćanje nedovoljno praktično, konvertibilnost neizvjesna. Nemaju veze s ekonomskim fundamentima i nitko njima ne upravlja pa im burzovna vrijednost, ovisna samo o ponudi i potražnji, može strahovito oscilirati.
No, u to ne treba sumnjati nimalo, kriptovalute će se usavršavati i osvajat će povjerenje milijarda ljudi, možda i veće od povjerenja u zlato ili američki dolar. To je samo pitanje vremena. Za Hrvatsku bi to moglo predstavljati posve novo, neočekivano i dramatično pitanje: je li joj pametnije brzo preuzeti (njemački) euro, skupa s njemačkim neokolonijalizmom, ili još malo pričekati da se bitcoin ili neka druga globalna kriptovaluta normalizira i stabilizira?
Utrka eura i bitcoina, naime, nesumnjivo je već počela. Europska unija godinama beskrajno zanovijeta i komplicira s uvođenjem eura u zemlje članice koje ga još ne koriste, a sada joj se odjednom nekamo žuri.
virtualna glupost za lakome,ili papirići sa ilustracijama mostića-zaista moraš biti ful idiot,pa odabrati nešto od te dvije opcije....e da,zlato je zakon bilo,još uvijek je,i uvijek će biti