Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, predstavljajući izvješće o radu Agencije za javno-privatno partnerstvo, danas je na sjednici Vlade usputno kazao kako nema razloga da se projekt Trga pravde ne nastavi.
– Najveći projekt koji je do danas pripremljen po modelu JPP-a je projekt Trga pravde u Zagrebu vrijedan 180 milijuna eura. Riječ je o projektu koji danas-sutra može krenuti u realizaciju – kazao je Grčić.
Ovaj je projekt, nakon što ga je u kolovozu predstavio HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, gotovo pa izazvao svađu u Vladi, jer su jedni ministri govorili i djelovali kako bi se ostvario, dok su ga drugi "blokirali". Vrdoljak je 13. kolovoza kazao da bi se projekt putem javno-privatnog partnerstva trebao realizirati već iduće godine. Gradnja je trebala krenuti godinu poslije, a do 2019. godine u nove bi se prostore uselili Trgovački, Županijski, Općinski i Prekršajni sud te županijsko i općinsko državno odvjetništvo i Pravosudna akademija. Vrdoljak je tada kazao da su za projekt bili zainteresirani austrijski Strabag i francuski Bouygues te kanadske tvrtke.
SDP-ovci Grčić i Miljenić protiv Vrdoljaka
No, na putu ovom projektu HNS-ova ministra prvo se našao SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić koji je Centru za praćenje poslovanje energetskog sektora i investicija (CEI), zaduženom za projekt, poslao pismo u kojem ističe da Ministarstvo pravosuđa "ne sudjeluje i neće sudjelovati" u projektu. Drugi SDP-ovac i potpredsjednik Vlade Branko Grčić pak tvrdio je da Vlada nikada nije donijela odluku o Trgu pravde, iako postoji odluka Vlade iz 2012. kojom se potvrdilo projekt, a 23. listopada 2012. potpisan je i sporazum između Ministarstva pravosuđa i CEI-ja o projektu.
– Taj će projekt biti determiniran financijskim obvezama i sposobnošću resora pravosuđa da izvršava obveze. Želimo čim prije krenuti s projektom, ali moramo biti racionalni i odgovorni prema građanima – izjavio je u kolovozu za Večernji list Grčić, ali i dodao da činjenica što je projekt pripremljen nije argument da se u njega ulazi "glavom bez obzira". To je bio već drugi ministar koji je dijelom "stavio kočnicu" na projekt, prema kojem, prvotno, Ministarstvo pravosuđa do 2019. godine ne bi platilo niti kunu najma, nego tek kada bi se uselilo u nove zgrade. Može se zaključiti kako su neki SDP-ovi ministri "blokirali" projekt kolege iz koalicijskog HNS-a zbog stabilnosti javnih financija, iako je Ministarstvo financija, na čijem čelu je SDP-ovac Slavko Linić, u lipnju zaključilo da će prihvatiti projekt.
Ministarstvo pravosuđa neće plaćati najam
No, čini se kako je napokon došlo do dogovora u koaliciji i "omekšavanja" stavova SDP-ovih ministara jer je, kao što smo već spomenuli, Grčić danas kazao da nema razloga da projekti "kao što je Trg pravde ne idu dalje", a Miljenić je pristao na njega nakon što je dogovoreno da Ministarstvo pravosuđa ni 2019. godine neće plaćati najam, već samo režije.
Umjesto tog Ministarstva, najam će 25 godina plaćati Državni ured za upravljanje imovinom, kojem će pripasti i pravo upravljanja nekretninama u centru Zagreba. Ovo je samo jedan od slučajeva u kojima partneri iz Kukuriku koalicije jedni drugima "blokiraju" projekte i pokazuju neslogu u teškim gospodarskim trenucima za državu kada bi trebali složno raditi na postizanju rasta BDP-a i izlaska iz recesije prvi puta od njihova dolaska na vlast. Pozitivna stvar je što unatoč javnim prepirkama ministara ulagači nisu odustali od projekta Trga pravde.
>>Miljenić neće kočiti Trg pravde, čekaju se ponude ulagača
>>Tko želi zaustaviti gradnju Trga pravde?
