Je li SARS-CoV-2 mutirao? Prema jednoj preliminarnoj studiji, jest. No, odmah ćemo napisati i dvije pozitivne informacije. Studija je preliminarna, što znači da nije potvrđena od drugih stručnjaka te tako još nije predviđena za objavu u nekom važnijem znanstvenom časopisu.
Što je još bitnije, ova mutacija, ako se potvrdi da su autori studije, grupa znanstvenika s australskih i tajvanskih znanstvenih institucija, izveli pravilne zaključke, neće spriječiti razvoj cjepiva za SARS-CoV-2. Tako barem tvrdi američki Newsweek koji je objavio tekst o studiji prije nekih tjedan dana.
U studiji se istraživalo genetski model 106 uzoraka novog koronavirusa SARS-CoV-2 iz njime pogođenih zemalja s različitih strana svijeta. Ti su uzorci uspoređeni s 39 sekvencija genoma koronavirusa SARS-CoV koji se pojavio 2002. godine i prouzročio epidemiju. Znanstvenici su zaključili kako SARS-CoV-2 ima znatno nižu stopu mutacije i genetsku raznovrsnost u odnosu na prethodnika.
– Relativno stabilni genom virusa SARS-CoV-2 dobar je indikator za mogućnost kontrole epidemije koju je izazvao jer manje mutiranja podiže nade u brzi pronalazak cjepiva i lijekova, stoji u studiji. Svoj optimizam zasnivaju na tvrdnji kako kod zapažene mutacije šiljasti (spike) protein koji ovom virusu omogućuje da se prikvači na ljudsku stanicu ostaje uglavnom nepromijenjen. Analiza jednog uzorka prikupljenog u Indiji 27. siječnja pokazala je, kako se navodi, prvi dokaz značajnije mutacije virusa SARS-CoV-2, no ona ga je učinila manje sposobnim da se prihvati za stanični receptor ACE2. Savršeno je jasno da se u studiji upozorava kako bi daljnje mutacije mogle dovesti u pitanje razvoj cjepiva.
– Kako se virus brzo širi svijetom te se prikuplja još podataka o njegovu genomu, potrebno je pozorno pratiti njegovu evoluciju i dinamiku mutiranja, stoji u studiji, No ističe se i kako se potvrđuje da SARS-CoV-2 ima relativno malu stopu mutacije ali i da su se već pojavile mutacije s promijenjenom virulentnošću i imunološkim osobinama. Druga se slična studija pojavila jučer u South China Morning Postu. Riječ je o studiji jedne od najvažnijih kineskih znanstvenica koja je zaključila kako je sposobnost mutacije novog koronavirusa ipak debelo podcijenjena te se različitim njegovim sojevima mogu atribuirati različiti utjecaji bolesti u različitim dijelovima svijeta. Riječ je o profesorici Li Lanjuanu i kolegama sa sveučilišta Zhejiang koji su na malom uzorku pacijenata pronašli veliki broj mutacija koje ranije nisu primijećene. Prema njima, to je bilo zato što se radilo o mutacijama takve rijetkosti da nitko nije mogao pretpostaviti da bi se mogle pojaviti. Tvrde i kako su u laboratorijskim uvjetima dokazali kako određene mutacije mogu stvoriti sojeve virusa daleko ubojitije od drugih.
– SARS-CoV-2 mutirao je na način koji iz temelja mijenja njegovu patogenost, stoji u studiji koja također nije neovisno pregledana od kolega stručnjaka. Do takvih je zaključaka profesorica Li došla analizom sojeva izoliranih od nasumice izabranih 11 pacijenata s COVID-19 te onda testirala koliko efikasno mogu ubiti stanicu. Te smrtonosnije mutacije također su pronađene i kod većine pacijenata u Europi, dok su one manje opasne većinom pronalažene u različitim dijelovima Sjedinjenih Država, poglavito u državi Washington, tvrdi se u studiji. Tako se izvodi zaključak kako je u New Yorku visoka smrtnost upravo zbog činjenice da je tamo SARS-CoV-2 stigao iz Europe gdje je više zemalja sa sličnom stopom smrtnosti. Navodi se i kako slabija mutacija ne znači nužno i manju opasnost, navodeći primjer dvoje pacijenata u dobi od 30-ak i 50-ak godina koji su zaraženi tim sojem i koji su ipak ozbiljno oboljeli. Studija bi mogla biti značajna u objašnjenju razlike u smrtnosti od jedne zemlje do druge.
VIDEO: Znanstvenik Ivan Đikić o pandemiji i situaciji s koronavirusom
Ova kineska znanstvenica ima visoki renome jer je bila prva koja je preporučila karantenu u Wuhanu, što je vlada i poslušala, barem prema državnim medijima kao što je South China Morning Post. Iako se radi o maloj studiji, grupa profesorice Li otkrila je više od 30 mutacija od kojih je 19 bilo sasvim novo. Pronašli su kako neke od tih mutacije mogu dovesti do funkcionalnih promjena u šiljastom proteinu virusa gdje je računalnim simulacijama pokazano kako se tom promjenom povećava zaraznost. U pokusima u kojima su takvim sojevima zaražene stanice pokazalo se kako one mogu rezultirati 270 puta većom količinom virusa od najslabijeg soja. Ti su sojevi, jasno, i najbrže ubili stanicu. U tekstu se navodi kako se koronavirus mijenja brzinom od oko jedne mutacije mjesečno. Do jučer je prepoznato više od 10.000 sojeva u cijelom svijetu, u kojima je pronađeno 4300 mutacija.
No, isto se tako ističe kako su ta sekvenciranja provođena na standardan način koji rezultat daje brzo, ali je prilično podložan pogreškama. Skupina kineske znanstvenice koristila se suvremenijim pristupom. Posebna je zanimljivost pronalaska triju uzastopnih mutacija kod istog pacijenta, što je velika rijetkost. No, ovakav je precizniji pristup i dugotrajniji te skuplji, pa nije uvijek primjenjiv. Kao i uvijek kod ovakvih tema, konzultiramo jednog od naših poznatih znanstvenika. Pomogao nam je prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu. I on također upozorava kako je za konačni zaključak potrebno pričekati kompletirane znanstvene studije.
– Svaki virus mutira određenom stopom mutacije. Koronavirusi mutiraju manje nego neki drugi virusi jer imaju veliki RNA genom pa imaju mogućnost korigiranja pogrešaka koje se dogode tijekom kopiranja genoma, ali to ne znači da ne mutiraju uopće – kaže naš znanstvenik apostrofirajući ključna pitanja.
1) Je li stopa mutacija tolika da smo već sad razvili sojeve virusa koji se neće moći neutralizirati jednim cjepivom?
To zasad, na sreću, ne izgleda kao vjerojatan scenarij jer nisu primijećene velike mutacije na proteinu koji je ključan za stvaranje imuniteta, takozvani “spike” protein na površini virusa koji daje virusu karakterističan izgled pod elektronskim mikroskopom poput vjenčića koji okružuje virusnu česticu.
2) Je li stopa mutacije takva da bi virus mogao izbjeći tretman lijekovima?
Ni za to, za sada, nema nikakvih indikacija jer u prvom redu stopa mijenjanja nije velika da bi se to moglo dogoditi kod jednog pacijenta tijekom nekoliko tjedana liječenja. Osim toga, lijekovi poput remdesivira, koji sam spomenuo kao jedan od lijekova koji najviše obećavaju i koji sada u testiranjima pokazuje najbolje rezultate, vežu se na ključne dijelove virusa. Remdesivir se veže na aktivni centar virusne replikaze pa, kako je taj dio virusa jako važan za replikaciju, bilo koja mutacija virusa koja bi spriječila da se lijek veže bi vjerojatno bi isto tako smanjila efikasnost replikaze pa bi tako virus kroz mutaciju na neki način ubio samog sebe.
3) Jesu li novi sojevi virusa više ili manje opasni s obzirom na širenje i simptome?
Ni za to za sada nemamo nezavisno potvrđene indikacije, ali studija iz kineskog lista upućuje na to da postoje različitosti što se tiče infektivnosti virusa s različitim detektiranim mutacijama. Ti rezultati trebali bi biti provjereni prije nego što se uzmu u obzir kao definitivni. Međutim, meni se čini, ako zaista postoje mutacije koje su odgovorne za tako jako veliku razliku u vezanju virusa na naše stanice, onda bismo vidjeli veće razlike u ponašanju virusa u različitim zemljama, a za to zasad nema dokaza. Kao što sam spomenuo, koji put jači simptomi virusa ne znače da će se virus više širiti, tako je bilo i sa SARS-CoV-1 koji je bio opasniji, ali se sporije širio. Dakle možda je vjerojatnije da će se nove varijante virusa lakše širiti, ali će biti manje opasne od prethodnih jer ćemo ih vise prenositi bez jakih simptoma.
– Dakle zaključak je da virus, naravno, mutira, ali za sada nema jakih znanstvenih dokaza da bi to bio ključan razlog za razlike u tome koliko su razne zemlje pogođene. Međutim, virus se mora često analizirati i provjeravati da se bolje razumije njegova epidemiološka slika s obzirom na varijante u sekvencijama koje se pojavljuju zbog mutacija – kaže dr. Nenad Ban.
Mutacije su normalna stvar, no ne može se mutacijama opravdavati smrtnost. Zašto je smrtnost u zapadnoj Europi puno veća od one u istočnoj? Drugi soj virusa otišao je istočno?... Bit će da je ipak stvar u psihi ljudi gdje su ovi na istoku relativno nedavno izašli iz komunizma pa su naučeni slijepo slušati državu, dok na zapadu demokracija i sloboda ipak imaju neko drugo značenje... Zar je drugi soj na Islandu ili se drastično razlikuju sojevi na jugu i sjeveru Italije?... Za sada je to sve isti virus, širi se jednako brzo, jako brzo, uvijek udara na pluća, i dalje 50-70% ljudi uopće nema nikakvih simptoma, i dalje 95% ljudi (prema zadnjim podacima i dosta više) ima jako blage simptome... I najveći problem tog virusa ostaje lagano i brzo širenje, a povećanjem broja zaraženih povećava se i mogućnost mutacije bez obzira na stabilni genom. Mada, treba pričekati još malo studija i istraživanja...