Europska unija postavila je ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ostvarenje ovog cilja zahtijevat će značajne napore u dekarbonizaciji gospodarstva cijele EU, uključujući usvajanje novih tehnologija kao pomoć na tom izazovnom putu. Kako bi postigla klimatsku neutralnost, EU će morati dekarbonizirati sve sektore onečišćivače i prijeći na nisko-ugljično gospodarstvo. Za to će biti potrebna brojna ulaganja u tehnologije prihvatljive za okoliš, poticanje inovativnih industrija, uvođenje čišćih, povoljnijih i zdravijih oblika prijevoza, dekarbonizacija energetskog sektora i industrije te povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Jedna od obećavajućih tehnologija na tom putovanju do Net Zero cilja je zeleni vodik, proizveden iz obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će on imati važnu ulogu u dekarbonizaciji gospodarstva, osobito u sektorima koji trenutno imaju malo alternativnih tehnoloških mogućnosti i gdje bi elektrifikacija mogla dovesti do značajnih troškova.
Brojni su razlozi zašto je upravo vodik među ključnim prioritetima za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana i prelazak na čistu energiju. Naime, vodik se može koristiti na razne načine, kao što je napajanje gorivnih članaka u električnim vozilima, opskrba toplinskom i električnom energijom za zgrade te kao sirovina za različite industrijske procese.
Jedna od glavnih prednosti vodikove tehnologije je ta što može pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz transportnog sektora. Kako sve više zemalja ima za cilj postupno ukidanje upotrebe fosilnih goriva u prijevozu, vodikovi gorivni članci pojavljuju se kao održiva alternativa. Vozila na gorivne članke koriste vodik za proizvodnju električne energije, ispuštajući samo vodenu paru kao nusproizvod, što ih čini atraktivnom opcijom za smanjenje emisija iz transportnog sektora.
Vodik se također može koristiti za dekarbonizaciju energetskog sektora. Kako se sve više obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca bude dodavalo u mrežu, postojat će trenuci kada će se proizvoditi višak električne energije koji se ne može odmah iskoristiti. Taj se višak električne energije može upotrijebiti za proizvodnju vodika kroz proces elektrolize, koji razdvaja molekule vode na vodik i kisik. Vodik se tada može pohraniti i koristiti kasnije kao izvor električne energije ili topline, pružajući način za pohranu viška obnovljive energije.
Osim smanjenja emisija stakleničkih plinova, postoje i druge prednosti korištenja vodikove tehnologije. Na primjer, vodikovi gorivni članci su učinkovitiji od tradicionalnih motora s unutarnjim izgaranjem, što rezultira nižim operativnim troškovima i duljim životnim vijekom pogonskog dijela vozila. Također, vodik se može koristiti kao sirovina za industrijske procese, poput proizvodnje kemikalija i gnojiva, što može pomoći u smanjenju emisija iz tih grana gospodarstva.
No, unatoč prednostima vodikove tehnologije, još uvijek postoje neki izazovi koje treba prevladati. Jedan od glavnih je trošak proizvodnje i distribucije vodika. Iako se troškovi proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora smanjuju, još su uvijek skuplji od proizvodnje vodika iz fosilnih goriva. Osim toga, infrastruktura za proizvodnju i distribuciju vodika još nije široko rasprostranjena, što može ograničiti njegovu primjenu.
Kako bi odgovorila na te izazove, EU je donijela strategiju za promicanje razvoja i primjene vodikove tehnologije. Strategija uključuje ulaganja u istraživanje i razvoj, stvaranje regulatornog okvira za podršku korištenju vodika te razvoj infrastrukture za proizvodnju, transport i korištenje vodika. Cilj EU je povećati proizvodnju vodika na 40 GW do 2030. i stvoriti tržište vodika procijenjene vrijednosti od 140 milijardi eura do 2030.
Hrvatska, kao dio EU, također radi na dekarbonizaciji i postizanju klimatske neutralnosti. HGK je prepoznala primjenu vodikovih tehnologija i vodika kao značajnu priliku za hrvatske tvrtke u energetici, prometu i industrijskim procesima te je po donošenju Hrvatske strategije za vodik osnovala Grupaciju za vodik HGK koja okuplja 80-ak članica iz različitih sektora. Regulatorne promjene, mogućnosti financiranja vodikovih tehnologija, razvoj industrijskih rješenja za razvoj i primjenu vodika te povezivanje tvrtki sa znanstvenom zajednicom, glavni su zadaci Grupacije.
HGK stavlja poseban naglasak na jačanje istraživanja i inovacija te transfer znanja iz akademske zajednice u industriju. S ciljem realizacije planova zacrtanih u Strategiji za vodik te dobivanja smjernica za promicanje svih dijelova vodikovoga lanca vrijednosti HGK je prošle godine pokrenula i projekt Mapiranja hrvatskog gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija. Cilj mapiranja je odrediti polazišnu točku potencijala hrvatskoga gospodarstva za razvoj i primjenu vodikovih tehnologija te definirati ključne izazove i prilike u ovom području. Mapiranjem nam daje uvid u trenutno stanje poslovanja s vodikom, kao i u potencijal Hrvatske u provedbi energetske tranzicije.
Vrijedne informacije o obnovljivom vodiku, gorivu budućnosti i inovativnim modelima njegove primjene u različitim industrijama moći će se dobiti na predavanju Barta Biebuycka, izvršnog direktora Clean Hydrogen Partnershipa, na 1. međunarodnoj konferenciji Net Zero Industry u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, koja će se održati u Mozaik event centru u Zagrebu, 16. svibnja. Ovom konferencijom HGK želi usmjeriti pozornost na novu europsku industrijsku agendu Net Zero Industry koja predstavlja priliku za transformaciju prema industriji temeljnoj na čistim i digitalnim tehnologijama za net zero doba. Konferencija Net Zero Industry tek je jedna u nizu aktivnosti Hrvatske gospodarske komore koja za cilj ima povezivanje dionika u svrhu stvaranja održive industrije u Hrvatskoj.
Vodikova tehnologija može imati značajnu ulogu za EU, pa i za Hrvatsku, u postizanju ambicioznog cilja klimatske neutralnosti do 2050. Korištenjem vodika za dekarbonizaciju transportnog i energetskog sektora, EU može smanjiti emisije stakleničkih plinova i poticati održivije i niskougljično gospodarstvo. HGK želi dati svoj doprinos u ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije Hrvatske i uvođenja vodika kao inovativne zelene opcije. Plan Hrvatske gospodarske komore je nastaviti kontinuirano pratiti razvoj projekata vodika u Hrvatskoj, evidentirati ostvarene pomake i poticati poslovne suradnje na projektima vodika. Na taj ćemo način pridonijeti transformaciji energetskog sektora u sektor niskih te u budućnosti i nultih emisija stakleničkih plinova, kao i stvaranju novih radnih mjesta povezanih s energetskom održivošću.
Sadržaj nastao u suradnji s HGK.
