Kineska industrijska proizvodnja porasla je u listopadu na iznenađenje svih analitičara. Budući da bi hlađenje kineske ekonomije dovelo do zatvaranja mnogih radnih mjesta u europskim zemljama, novi brojevi dobra su vijest i za ionako načetu europsku ekonomiju te globalno gospodarstvo.
Kina opet spašava Europu iako je sve govorilo da će kretanja u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu produbiti globalnu krizu! Prije dva tjedna svjetski mediji vrištali su s uznemirujućim naslovima – Najmanji gospodarski rast Kine u posljednje tri godine, Vrijeme kineskog rasta je prošlo, Peking najavio novu krizu u svijetu...
Brojke su pokazale – Narodna Republika imala je rast gospodarstva od srpnja do rujna “samo” 7,4 posto, što je najniža vrijednost od početka globalne financijske krize. To je bio sedmi uzastopni kvartal u kojem se rast smanjuje i najniži rast od početka 2009., nedugo nakon izbijanja globalne financijske krize. I dok je još lani kinesko gospodarstvo poraslo 9,2 posto, svi su pokazatelji da će na kraju ove godine biti najviše 7,5 posto.
Razlog za siromašne brojke za kineske prilike su slabljenje izvoza i nedovoljna domaća potražnja. Dužnička kriza u Europi i loša ekonomska situacija u SAD-u doveli su do značajnog pada potražnje za kineskim proizvodima. Izvoz je iznimno važan za NR Kinu – 31 posto kineskog BDP-a ostvaruje se u izvozu. Kina je 1985. izvozila u vrijednosti 27 milijardi dolara, a ta je brojka lani skočila na 1899 milijardi dolara.
Dakle, kineski izvoz porastao je u proteklih 27 godina gotovo 7000 posto! U tom je razdoblju kineski BDP skočio 2300 posto, sa 307 milijardi dolara u 1985. na 7298 milijardi dolara prošle godine. U protekla tri desetljeća Kina je imala prosječnu stopu godišnjeg rasta gospodarstva gotovo deset posto. Zemlji u razvoju koja puno toga mora nadoknaditi, kao Kini, treba brzi rast kako bi stvorila dovoljno radnih mjesta i riješila mnoge socijalne probleme. Kritična granica koju su postavili ekonomisti je – godišnji rast od šest do osam posto i u ovom desetljeću. Iznenađujući pad industrijske proizvodnje u kolovozu ove godine uključio je alarm u Pekingu. Vlada u Pekingu odmah je odlučila povući neke poteze kako bi ubrzala ekonomski razvoj.
Spustili su kamatne stope i bankama smanjili obvezne kapitalne pričuve. Osim toga, vlada je najavila tiskanje novca da poveća javnu potrošnju, odnosno potakne gospodarstvo s infrastrukturnim projektima. Premijer Wen Jiabao odmah je, dakle, demonstrativno pokazao odlučnost da će fiskalni poticaju vratiti Kinu na dvoznamenkaste stope rasta. Usporavanje kineskog gospodarstva pak ima negativne posljedice na svjetsko gospodarstvo. S obzirom na to da recesija i dalje hara većim dijelom Europe, a SAD se oporavlja slabije od očekivanja, Kina je donedavno bila glavni pokretač globalnog gospodarskog rasta. Najnapučenija zemlja svijeta već igra ključnu ulogu u svjetskoj trgovini. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, Kina se razvila u najvažnijeg ili drugog najvažnijeg trgovinskog partnera za čak 78 zemalja svijeta. Mnoge europske tvrtke ovisne su o kineskoj ekonomiji. Najviše je o Kini ovisno najmoćnije europsko gospodarstvo – njemačko, koje je pak s druge strane pokretač ekonomije eurozone, EU i cijele Europe.
Dakle, hlađenje kineske ekonomije dovelo bi do zatvaranja mnogih radnih mjesta u europskim zemljama što bi pogodilo ionako načetu europsku ekonomiju. Svakako to bi se jako negativno odrazilo i na hrvatsko gospodarstvo. No u četvrtak je iz Pekinga stigla dobra vijest – kineska industrijska proizvodnja porasla je u listopadu na iznenađenje kako kineskih tako i stranih analitičara. PMI indeks prvi je put u posljednjih osam mjeseci prešao 50 (50,2), što je granica iznad koje se može reći da je proizvodnja porasla na godišnjoj razini. Novi brojevi dobra su vijest za globalno gospodarstvo. Mnogi stručnjaci odmah su povećali svoje prognoze kineskog rasta. Bank of America predviđa da će kinesko gospodarstvo u posljednjem kvartalu ove godine prvi put nakon dugo vremena porasti iznad osam posto.
– Sve govori da je kinesko gospodarstvo dotaklo dno i sada se ponovno stabilizirao. Očekujemo da je krenuo blagi oporavak kineskog gospodarstva – komentirao je za Financial Times ekonomist Zhang Liqun.
Od uspostave diplomatskih odnosa prije 20 godina, odnosi između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine u stalnom su usponu. Izvrsni politički odnosi omogućili su uspješnu suradnju i na drugim područjima, a gospodarstvo je grana gdje se vide golemi potencijali. U ukupnim odnosima dviju zemalja prioritet ima daljnje jačanje gospodarskih odnosa i ulaganje obostranih napora da se postignut visok stupanj povjerenja pretoči u jaču gospodarsku suradnju kako bi se smanjio hrvatski deficit u robnoj razmjeni ponajprije kroz kineske investicije u RH i suradnju u turizmu.
Prometna infrastruktura koju RH namjerava graditi tu može imati značajnu ulogu. Hrvatska je najveći trgovinski partner Kine u jugoistočnoj Europi. Kina je sedmi najznačajniji gospodarski partner RH te vodeći izvaneuropski partner s udjelom od 4,6 posto u ukupnoj razmjeni sa svijetom. Lani je robna razmjena između dviju zemalja iznosila 1,66 milijardi dolara, pri čemu je hrvatski izvoz u Kinu bio 55 milijuna dolara, a kineski u Hrvatsku 1,605 milijardi dolara. Kao pozitivnu činjenicu može se istaknuti što je hrvatski izvoz u Kinu rastao 30 posto u odnosu na 2005. Zahvaljujući novom hrvatskom viznom režimu, povećan je dolazak kineskih turista u Hrvatsku, kojih je u prošloj godini zabilježeno 22.459, što je 70 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prije pola godine u Zagrebu je održan Hrvatsko-kineski gospodarski forum koji je poslužio za jačanje poslovne suradnje.
Od posebnog značenja bio je posjet kineskog izaslanstva luci Rijeka, koja zbog svoje iznimne pozicije kineskom gospodarstvu može postati polazna točka za poslovanje u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi. Tri su kineske tvrtke u poslovnom izaslanstvu osobito bile zanimljive za hrvatske gospodarstvenike. Prva proizvodi željeznička vozila, a interes za suradnju može biti višestruki, od mogućnosti ulaganja do tehničke suradnje hrvatskih i kineskih partnera. Zatim, jedan od najvećih proizvođača automobila i autobusa, s kojim bi poslovna suradnja te ulaganja mogla zaposliti velik broj sada nezaposlenih u Hrvatskoj. Dakako, tu je i pitanje korištenja hrvatskih luka radi distribucije kineskih proizvoda na njima zanimljiva tržišta.
Šteta jedino što hrvatska više nema proizvoda s većom dodanom vrijednošću, jer Kina upravo žudi za tom vrstom roba. Stoga ne iznenađuje da je glavni izvozni proizvod iz Hrvatske u Kinu koža (čak 21% ukupnog izvoza u Kinu odnosi se na kožu). Iz Kine pak u Hrvatsku najviše uvozimo telekomunikacijsku opremu (12% od uvoza iz Kine). Gospodarski rast Kine dobar je i za Europu, a samim time i za Hrvatsku.
Jedino su ove najnovije brojke možda malo prenapuhane jer ne treba zaboraviti da se idućeg tjedna održava 18. kongres Komunističke partije. To je događaj koji se održava jednom u pet godina i daje smjernice buduće kineske ekonomske politike.
ako netko smatra da je rješenje da radnici rade 12 sati dnevno 6 dana u tjednu,a da vojska plaćenika s oružjem održava disciplinu,onda neka nam bog pomogne