BORBA PROTIV ZARAZE

Jesu li stroge mjere dale rezultata? Evo kakvo je stanje u Sloveniji, Njemačkoj, Švedskoj...

Slovenia starts a nightly curfew from 9 p.m. to 6 a.m as to curb the rising of the coronavirus disease (COVID-19) cases in the country, in Ljubljana
Foto: BORUT ZIVULOVIC/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/10
17.11.2020.
u 12:04

Zatvaranje da ili ne: ako se uvodi, mora biti ciljano i ograničeno, kao privremena mjera, a ne rješenje

Medicinari i znanstvenici kažu “zatvaraj!”, poduzetnici i, posljedično, dio zaposlenih – “nikako!” U situaciji pandemije nove zarazne bolesti, kad stižu dobre vijesti o razvoju cjepiva, ali ono još nije dostupno, novi koronavirus duboko dijeli društva. Iako u osnovi virus tretira sve ljude jednako – svatko se može zaraziti – on je daleko od velikog ekvilizatora, velikog izjednačivača.

Naprotiv, u praksi djeluje suprotno – kao veliki djelitelj.

Neće svi zaraženi isto reagirati i nemaju svi ljudi istu percepciju o opasnosti same bolesti. Nije isto koliko godina imate, jeste li u ugroženoj skupini, nije isto gdje živite i radite i hoće li virus izbrisati i radno mjesto i financije. U tako polariziranoj stvarnosti, odgovor se često pojednostavnjeno svodi na dihotomiju “život nasuprot ekonomiji” ili potpuno zatvaranje nasuprot manje rigoroznim mjerama. Je li moguće razmišljati malo šire pokušavajući pomiriti ta dva pojma? Da, ako se reagira pametno, ako se pravilno prenese što se želi postići i ne barata olako pojmom lockdown, koji danas može značiti sve, od ograničenja radnog vremena kafića do zabrane izlaska iz kuće.

Slovenia starts a nightly curfew from 9 p.m. to 6 a.m as to curb the rising of the coronavirus disease (COVID-19) cases in the country, in Ljubljana
1/8

Kod nekontroliranog širenja

Stroge mjere zatvaranja u državama koje su ih uvele zasad – ili još zasad – ne daju jako opipljive rezultate iako su neke, kao Slovenija i Francuska, uspjele donekle zaustaviti trend eksponencijalnog rasta. No Češka i dalje bilježi golem broj novozaraženih, samo sada uz prosvjede na ulicama nezadovoljnika. Rastu i brojevi u Njemačkoj, gdje razmišljaju o pooštravanju mjera u privatnoj sferi: djeca i mladi moći će se družiti samo s jednim prijateljem, obitelji će moći posjećivati ljudi iz samo jednog kućanstva. Čak i u Švedskoj uvode strože mjere – okupljanja se ograničavaju na samo osam ljudi.

Logično je da će potpuni lockdown i ograničavanje mobilnosti smanjiti broj zaraženih jer virus prenose ljudi. Podaci iz proljetnog zaključavanja u Francuskoj pokazali su da je potpuno zatvaranje uspjelo ublažiti teret na odjelima intenzivne njege u dvjema najteže pogođenim regijama, ali i spriječiti nekontroliranu epidemiju u drugim regijama, kaže se u radu Simona Cauchemeza i njegovih kolega iz Jedinice matematičkog modeliranja zaraznih bolesti s pariškog Instituta Pasteur. No to je samo kratkoročni učinak.

Trag na mladima

– Provedba mjera javnog zdravstva i socijalnih mjera u kombinaciji s testiranjem, praćenjem i izolacijom bit će presudna u slučaju ponovnog izbijanja epidemije kako bi se izbjeglo ponovno zatvaranje – situacije u kojoj su ekonomski troškovi i širi utjecaj na društvo važni – upozorili su u radu objavljenom potkraj rujna.

Foto: Večernji list

Utjecaj na društvo potpunog zatvaranja ne smije se zanemariti, čak i ako stavimo na stranu ekonomske učinke.

Proljetni lockdown u Velikoj Britaniji, puno stroži nego što je bio u Hrvatskoj, kad su samci i samohrani roditelji bili prepušteni sami sebi jer je bilo zabranjeno miješanje kućanstava, ostavio je traga na mlade, posebno zbog zatvaranja škola, i na žene, kod kojih su – prema podacima Sveučilišta u Glasgowu – suicidalne misli porasle gotovo 15 posto. Na žene je posvuda virus teže utjecao jer je na njih pala briga za djecu te im ograničila mobilnost, odlazak na posao i financijsku sigurnost, kažu ekonomski analitičari iz Međunarodnog monetarnog fonda Francesco Grigoli i Damiano Sandri u svojoj analizi učinaka lockdowna.

– Učinkovitost zatvaranja u smanjenju infekcije, uz činjenicu da zaraza može znatno naštetiti gospodarskoj aktivnosti, poziva na ponovno razmatranje prevladavajućeg narativa o lockdownu koja uključuje kompromis između spašavanja života i potpore gospodarstvu.

Razmišljanje “život protiv ekonomije” zanemaruje podatke da učinkovite mjere zaključavanja poduzete rano tijekom epidemije mogu dovesti do bržeg ekonomskog oporavka ograničavajući širenje virusa – kažu. Lockdown, ako se uvodi, mora biti ciljan i ograničen, kao privremena mjera, a ne rješenje. To su, primjerice, shvatili u Madridu, gdje je osnova borbe protiv virusa brzo testiranje, identifikacija i izolacija zaraženih, a potom ciljana zatvaranja i ograničenja u slučaju lokalne eskalacije te otvaranja.

Broj zaraženih se smanjio, a istovremeno život koliko-toliko normalno teče. To je balans koji, dok ne dođe cjepivo, jedino daje održive rezultate.

Ključne riječi

Komentara 17

MU
Mud
12:11 17.11.2020.

Uvedimo sunčani sat,umjesto policijskog.

JA
Jania
12:22 17.11.2020.

I te kako su dale rezultate. Ljudi su zaglupljeni, osiromašeni i frustrirani.

JO
jorgen
12:38 17.11.2020.

Pitanje je - do kada određena država može ekonomski izdržati lockdown? Po svoj prilici cjepiva neće biti ovdje do polovice sljedeće godine. Nakon lockdown-a slijedi neizbježan povratak virusa među populaciju. Znači da možete imati mjesec dana zaključavanja pa mjesec dana otključavanja sljedećih 8 mjeseci, sve dok ne uništite ekonomiju. Jer cjepiva neće doći brzo, niti su magični štapić. Potrebno je naći zdravorazumsku zlatnu sredinu, bez histerije i medijske kampanje, hladne glave uzimajući u obzir sve faktore - pa između ostaloga i bolesnike kojima su životi u ovom režimu itekako ugroženi zbog nepruženih usluga medicinskih pregleda i kirurških zahvata.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije