U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku u ponedjeljak je počelo 28. zasjedanje Odbora protiv diskriminacije žena. 23 stručnjaka, među kojima je prvi put hrvatska predstavnica dr. Dubravka Šimonović, voditeljica Odsjeka za ljudska prava u MVP-u, raspravlja o provođenju konvencija o ljudskim pravima. Sljedeće četiri godine dr. Dubravka Šimonović, stručnjak za obiteljsko pravo, u Odboru će zastupati istočnoeuropsku skupinu. Nakon polaganja zakletve i prvog dana rada na East Riveru, za Večernji list komentirala je aktivnosti Odbora te što članstvo u takvim komisijama donosi našoj zemlji i pravima žena u Hrvatskoj.
Što je vaš zadatak na zasjedanju Odbora protiv diskriminacije žena?
- U trotjednom radu razmotrit ćemo izvješća o primjeni Konvencije u državama koje su na redu siječanjskog zasjedanja. To su Albanija, Švicarska, Kenija, Kongo, El Salvador, Kanada, Luksemburg i Norveška. Konvencija je najznačajniji ugovor za zaštitu i promociju prava žena koji je prihvatila Opća skupština UN-a 1979. godine, Skraćeno je nazivamo Konvencijom o pravima žena. Prema njezinu 17. članku osnovan je Odbor protiv diskriminacije žena, u kojem se nadzire primjena odredaba Konvencije. U proteklih pet godina, kao diplomatkinja u Stalnoj misiji RH, bila sam dvije godine i predsjednica UN-ove Komisije za položaj žena, središnjeg tijela u kojem se ugovaraju standardi i politika zaštite prava žena.
Što je Hrvatska dobila vašim predsjedanjem Komisijom za položaj žena i što možemo očekivati od vašeg članstva u Odboru protiv diskriminacije žena?
- Svaki angažman naših predstavnika u međuvladinim ili ekspertnim tijelima pridonosi percepciji Hrvatske kao aktivnog člana međunarodne zajednice. Kao predvodnica Komisije za položaj žena trudila sam se govoriti o unapređivanja položaja žena u nas. To je koristilo ugledu Hrvatske, koju su mnoge države pamtile samo po ratu i poslijeratnim problemima. Na međunarodnim skupovima, tribinama i okruglim stolovima upozoravala sam na sve dobro što se u sklopu civilnog društva događalo u Hrvatskoj. S mojim najnovijim angažmanom Hrvatska prvi put ima stručnjaka u Odboru protiv diskriminacije žena, što će sigurno pridonijeti i boljoj slici o nama u UN-u.
Kakav je položaj žena u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama i misle li u UN-u da se naša zemlja uspješno bori protiv diskriminacije žena?
- Do danas je 170 država prihvatilo Konvenciju o pravima žena. Za usporedbu Hrvatske s drugim zemljama dobar su indikator podaci o uključenosti žena u političko odlučivanje. U Saboru je 1995. bilo 5,8 posto žena, a 2001. godine 21 posto. To je velik pomak, ali nedovoljan. Možemo pohvaliti rad Vladina Povjerenstva za ravnopravnost spolova te Povjerenstva za sprečavanje trgovine ženama. Tu je i saborski Odbor za ravnopravnost spolova, te niz ženskih udruga. Uz pozitivne pomake, još ima dosta problema. Hrvatska kasni s drugim i trećim izvješćem Odboru za uklanjanje diskriminacije žena, a neke već prihvaćene mjere, poput godišnjih prikupljanja statističkih podataka na svim područjima prema spolu, te podataka o položaju žena u državnim službama još nismo proveli.
Koliko uz vas ima hrvatskih predstavnika u međunarodnim ekspertnim tijelima i kako se financira takav rad?
- Na žalost, ima ih jako malo. Profesor Vukas dugo djeluje pri međunarodnoj organizaciji rada, a posljednje je četiri godine i sudac pri Međunarodnom sudu za pravo mora. Profesor Juračić stručnjak je pri Odboru za razgraničavanje epikontinentalnog pojasa. Velike države lakše proguraju svoje kandidate, ali predlaganjem stručnjaka s reputacijom i upornim lobiranjem i mi se možemo probiti. Kao članici Odbora protiv diskriminacije žena, UN mi plaća troškove prijevoza i dnevnice, a Ministarstvo vanjskih poslova omogućuje mi da tijekom zasjedanja budem u New Yorku, a ne na radnom mjestu u Zagrebu.
Na čelu ste Odsjeka za ljudska prava u MVP-u.
- Odsjek koji predvodim djelujući u UN-u, Vijeću Europe, OESS-u i regionalnim organizacijama sudjeluje u razvoju ljudskih prava, dakle, i prava žena. Međutim, sve se više govori o diskriminaciji na osnovi spola jer i muškarci mogu biti diskriminirani, a opći je cilj UN-a uklanjanje svih oblika diskriminacije. Sve se to često uzima i kao važan pokazatelj stanja demokracije u određenoj državi.
Što Hrvatska treba još učiniti na tom području, posebice u svjetlu približavanja EU?
- Treba ojačati primjenu Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Članice EU vrlo su aktivne na tom području. Nadam se da će novi zakon o ravnopravnosti spolova ojačati primjenu odredaba Konvencije o pravima žena, te da će na sljedećim parlamentarnim izborima stranke nastaviti trend uključivanja žena u izborne liste, što bi sigurno povećalo i broj zastupnica u Saboru.
Razgovarala Jadranka Jureško-Kero
