Globalna kriza koja je započela s pandemijom koronavirusa, prekidima u lancu opskrbe i ogromnim poremećajima na tržištu hrane prošle godine, a dodatno ju se produbio i rat u Ukrajini, uvelike je poljuljala europski Zeleni plan i strategije Od polja do stola i Bioraznolikosti.
S primjenom nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU predviđeno je, naime, drastično smanjenje uporabe trebe zaštitnih sredstava na europskim poljoprivrednim površinama, mineralnih gnojiva za 20%, pesticida za čak 50%... Cilj je i da udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti dosegne najmanje 10%, a ekološkog uzgoja u poljoprivredi od najmanje 25% do 2030.
>> VIDEO Okrugli stol Večernjeg lista: Kakvu hranu jedemo?
No i sama činjenica da Europska komisija 23. ožujka ove godine, kako se najavljivalo, nije donijela uredbu kojom bi se definirala održiva uporabe kemijskih sredstava za zaštitu bilja te da se u strahu od sve većih troškova proizvodnje i mogućih nestašica hrane europski poljoprivrednici sve više odupiru tim planovima i traže prolongiranje novog ZPP-a barem do početka 2024., govori o njegovom mogućem preispitivanju.
Tim više što još uvijek nema ni pojedinačnih i kumulativnih procjena učinaka strategije Od polja do stola, čulo se na današnjem, drugom okruglom stolu Večernjeg lista, na temu "Kakvu hranu jedemo - Hoće li nova zajednička poljoprivredna politika EU smanjiti proizvodnju hrane zbog manje uporabe zaštitnih sredstava", na kojem su sudjelovali ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede Sandra Zokić, izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH CROCPA Irena Brajević, predsjednik Udruge OPG-a Život Robert Hadžić i najveći proizvođač češnjaka i industrijskog krumpira u Hrvatskoj Marijo Puškarić.
Zokić je kazala kako službenih informacija zašto EK nije donio spomenutu uredbu nemaju, no razlog je vjerojatno taj da je i Komisija zaključila kako nije dobar trenutak za donošenje s obzirom na stanje na globalnom tržištu hrane, kao i krizu koja se dogodila s ratom u Ukrajini. Činjenica je međutim da je procurio tekst te uredbe koja je prema mišljenju EU članica dosta restriktivna, pogotovo u načinu prenošenja ciljeva na nacionalna zakonodavstva i startnim pozicijama država članica pri uporabi pesticida, tako da je Hrvatska podržala "non paper" Poljske, koja je pokrenula tu inicijativu - da se startne pozicije gledaju različito, ovisno o kojoj se državi radi.
- Hrvatska je na polovici uporabe pesticida u odnosu na prosjek EU i s pravom strahujemo da bi jednaka razina smanjenja za sve članice dovela do jako male uporabe sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj što bi u konačnici moglo dovesti i do značajnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Nadam se da će se to u budućnosti sagledati i da će startne pozicije za države koje već jako malo koriste sredstava za zaštitu bilja biti drugačije – kazala je Zokić.
Da se u trenutačnoj situaciji sve više ide na iznimke od uredbe i eventualnu odgodu primjene ZPP-a, za koju se zalažu i države Višegradske skupine, kojih je i Hrvatska članica, govori i činjenica da se govori i o izuzećima zemlje "na ugaru" - da bude prihvatljiva za zelena plaćanja i uz korištenje sredstava za zaštitu bilja, ako će se koristiti u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, a sve kako bi se prevladala kriza i da se što veće površina privede svrsi.
- Primijetila je i politika u Bruxellesu da je situacija izvanredna u odnosu na cijene hrane na tržištu i uvjete proizvodnje. Činjenica je da zeleni ciljevi povećavaju cijenu proizvodnje hrane i da je poljoprivrednicima sada to veliko opterećenje - istaknula je Zokić.
Brajević je kazala kako je neovisna analiza nizozemskog sveučilišta Wageningen University&Research u suradnji s Croplife Europe pokazala, kao i brojne druge studije, da će nove EU politike značajno utjecati na prihode poljoprivrednika, prinose i dalji rast cijena hrane. Procjene govore i o 10-30% manje prinosa, za neke kulture i puno više. Studija nije uzela u obzir stočarstvo, no slijedi nam i veći uvoz određenih kultura. Nedostatak adekvatnih sredstava za zaštitu bilja najviše će se osjetiti na višegodišnjim nasadima.
Da je sve manje djelatnih tvari koje štite usjeve od štetnika sve veći problem, smatra i Marijo Puškarić, ističući kako on od nekih kultura mora i odustati jer nema adekvatnih sredstava na tržištu. Sama politika EU je, smatra on, kontradiktorna. Tijela EU su dozvolila prodaju brojnih djelatnih tvari koje su se godinama koristile, a sad su odjednom opasne po zdravlje ljudi i treba ih ukinuti. No znakovito je da se u pravilu zabranjuju uglavnom jeftinija sredstva kojih je primjena jeftinija po hektaru, a skuplja ostavljaju te se pojavljuju nova i 10 puta skuplja od onih koja su zabranjena. U razgovoru s jednim dobavljačem zaštitnih sredstava ovih je dana čuo tako da u obrazloženju zabrane jedne djelatne tvari u preparatu za soju iz EK kažu da postoji alternativa – a to je glifosat.
- Glifosat se ne primjenjuje u hrvatskoj soji nego samo u GMO sojama. I ako je neki službenik EU to propisao, očito je nekompetentan i moja bojazan je da nam populisti kreiraju dugoročnu politiku - tvrdi on. Objašnjava kako je on kao proizvođač prvi za smanjenje korištenja zaštitnih sredstava, što u konačnici smanjuje i trošak proizvodnje, no pritom treba napraviti regionalizaciju proizvodnje, geografski odvojiti ekološku od konvencionalne proizvodnje, inače je štetnika još više i traže još veća ulaganja u zaštitna sredstva.
Hadžić pak, koji već godinama u svojim voćnjacima promjenjuje isključivo ekološka sredstva, ne vjeruje da je studija Nizozemaca neovisna. Sve mjere EU on već sada smatra zakašnjelima jer europska procjena eksternog troška poljoprivrede, koja nije u cijeni hrane, iznosi od 1,2 do 1,5 milijardi eura. To konkretno znači negativni utjecaj prehrambenog sustava na troškove, degradaciju prirodnog kapitala, bioraznolikost, zdravlje ljudi... Samo u Velikoj Britaniji potrošnja hrane je u 2015. iznosila 120 mlrd. funti, a istovremeno i ono što mi kao potrošači plaćamo zbog prevelike upotabe pesticida, zagađivanja i slično, također 120 mlrd, od čega je samo na zdravstvo zbog posljedica uporabe pesticida otišlo 45 milijardi.
- Neodrživo je na taj način proizvoditi hranu i mi u najkraćem roku moramo iznaći kako proizvoditi održivije jer ekološka proizvodnja uz primjenu dobrih praksi ne znači i manje prinose. Niz je europskih poljoprivrednika koji to mogu potvrditi. Trebaju nam akcijski planovi, rokovi, sustavna edukacija i 100-postotna uključenost poljoprivrednika - rekao je Hadžić.
Zokić kaže kako mi uvijek volimo uzimati primjere izvana i uvijek nam je zelenija trava u tuđem dvorištu.
- Upravo je završen hrvatski akcijski plan za ekološku poljoprivredu koji će biti kroz narednih 10-ak dana u e-savjetovanju i "naravno da težimo ciljevima koje nam zadaje EU i želimo prijeći na ekološku proizvodnju u postotku koji je planiran, smanjiti
uporabu pesticida, a dio tih direktiva prenesen je i sa zakonom o održivoj uporabi pesticida koji je je ovih dana bio na drugom čitanju u Saboru".
Koje su nam ekološke proizvodnje najzanimljivije?
- Težimo ka ekološkom voću i povrću, mesu i mlijeku, što je nešto što je visoko produktivno i stvara veću dodanu vrijednost, a isto tako i integraciji tih proizvoda kroz zelenu javnu nabavu i osvještavanje potrošača da je hrana lijek i da nikakva svjetska kriza nije izlika da se pazi manje na ljudsko zdravlje – istaknula je Zokić.
EU tržište zaštitnih sredstava vrijedno je 53 milijarde eura. Industrija zaštitnih sredstava podržava tranziciju ka "zelenom". Prilagođava joj se već 10-15 godina i radi i na ekološki djelatnim tvarima, a proizvodnju, koja bi na nekim drugim kontinentima bila i isplativija, i dalje zadržava i ulaže na Starom konktinentu. Činjenica je da registriraju i sve više djelatnih tvari prirodnog porijekla, no postupak je u EU jednak i za njih – i za kemijske djelatne tvari, kazala je Brajević.
- Teško je procijeniti što će se događati u budućnosti, no dođe li do pada prihoda industrije, bit će manja i ulaganja u istraživanja i razvoj. Da bi se dobila samo jedna nova djelatna tvar, ulaganja su jako velika, veća od 280 milijuna dolara. Od 160 tisuća molekula koje uđu u istraživanje i razvoj, u prve tri godine samo ih nekoliko prođe, a nakon 11 godina ostane samo jedna. Ukidanja djelatnih tvari događaju se puno brže nego traje izum nove - konstatirala je Brajević. To je jako velika investicija i ulaganje, a EU sustav je i pomalo nesiguran - nakon 11 godina može se dogoditi i da EK uvede nove kriterije.
- Javnost ne zna da su sredstva za zaštitu bilja jedna od najrigoroznije ispitivanih kemikalija i da svaki put kad naše kompanije izume neku djelatnu tvar to je i jako veliko postignuće za znanost – istaknula je Brajević.
Da bi se netko bavio ekološkom proizvodnjom treba puno više ulaganja, znanja i radne snage, što su sve hrvatske boljke. Koliko smo uopće spremni za prelazak na ekološku proiizvodnju?
- Hrvatska proizvodi puno više nego nam je potrebno ratarskih kultura, žitarica i uljarica, za koje nije potrebno puno rada. Mi smo prvaci Europe tamo gdje ne treba puno rada, a u voću i povrću gdje treba puno raditi nismo ni blizu. I tako će se i dalje događati s ovakvim politikama. Mislim da mi kao Hrvatska imamo najveću šansu za smanjenje uporabe zaštitnih sredstava kroz povećanje znanja proizvođača i povećanje kvalitete uređaja za distribuciju s maksimalnim učinkom - smatra Puškarić.
Hrvatski i europski paradoks je da većina građana Hrvatske i EU ima prosječna ili ispodprosječna primanja. I svi ti građani daju visoku subvenciju da bi oni najbogatiji u društvu sebi mogli priuštiti ekološki proizvod, objašnjava on.
- Bilo bi puno logičnije da dajemo subvenciju razvoju, znanju, suportu na sve moguće načine ljudima u toj proizvodnji, ali ne na način da tu proizvodnju na kraju uživaju samo najbogatiji - ustvrdio je Puškarić.
On ne vidi logiku ni u zabranjivaju pesticida koje su dobrim praksama u kulturama svedene na minimum dopuštenih granica. Više bi efekta donijela trajna zabrana proizvodnje onima koji ih zlorabe i svrsishodnija kontrola korištenja. Uvjeren je kako se bez pesticida ne može prehraniti čovječanstvo.
Prema riječima Brajević, godišnji prosjek korištenja pesticida u Hrvatskoj je između 50 i 55 milijuna eura, 1,43 kg aktivne tvari po ha, što je daleko manje od prosjeka EU.
Da bi netko kupio pesticide u Hrvatskoj, mora proći i edukaciju, inače ne može dobiti iskaznicu za kupnju. No Hadžić smatra da industrija treba ići na alternativna rješenja jer se ostaci pesticida osjećaju godinama. DDT je zabranjen u SAD-u sedamdesetih, no i 50 godina kasnije i baka, majka i unuka imaju ostatke tog pesticida u organizmu.
- Ova kriza treba biti i prilika za Hrvatsku da krene proizvoditi i zdravu, a ne samo sigurnu hranu i da akiviramo sve resurse koje imamo - poručio je Hadžić.
Brajević međutim kaže kako primarni cilj uredbe o zaštiti bilja nije povećanje primarne proizvodnje nego zaštita zdravlja i okoliša, no i ona smatra kako Europa ide k tome da će određena skupina ljudi imati privilegiju konzumirati ekološku hranu koja je skupa i iziskuje puno veće troškove.
- Svima je prioritet zdrava hrana, ali kad su u pitanju nestašice, određene su zemlje ipak odlučile popustiti određenim standardima da ne dođe do gladi.
Sudionici okruglog stola složili su se danas kako je u trenutačnoj situaciji staviti sve moguće površine u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Raspravljalo se i o potrebi uvođenja poreza na zapušteno poljoprivredno zemljište, problemu usitnjavanja naslijeđenih poljoprivrednih površina, potrebi privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta...
- Poljoprivredno zemljište može kupiti samo poljoprivrednik, a ne netko tko njime špekulira pa se u nas trenutačno događa i "land grabing" - poručio je Hadžić.
Iako su cijene zaštitnih sredstava posljednjih mjeseci najmanje rasle, svega 10-ak posto, već sad je primjetan i rast krivotvorenih zaštitnih sredstava.
Brajević kaže kako je oko 14% zaštitnih sredstava krivotvoreno i prijetnja su, ne samo usjevima, nego predstavljaju i prijetnju zdravlju ljudi i okoliša. Samo lani je u EU zaplijenjeno oko 1500 tona krivotvorenih zaštitnih sredstava, najviše iz Kine. Cvjeta i prekogranični uvoz sredstava iz BiH ili Srbije gdje su neka sredstva koja su u nas zabranjena, dozvoljena.
- Imamo eksploziju nabave iz pograničnih područja, naročito insekticida, koji se prevoze organizirano kamionima - rekla je Brajević.
