Predsjednik Ivo Josipović danas je najavio da će uskoro organizirati okrugli stol o ACTA-i na koji će pozvati protivnike i zagovornike sporazuma.
Na raspravu poziva sve zainteresirane
– Hrvatska nije ni blizu da bi odlučivala o ACTA-i. Imamo puno vremena da se međusobno informiramo, da raspravimo sve te stvari, a ja sam odlučio i mislim da ću to provesti u naredna dva, tri tjedna, organizirati raspravu u Uredu. Pozvat ću oštre protivnike, tzv. Anonymouse, ali i zagovornike sporazuma – dodao je Josipović koji je u ponedjeljak na Pravnom fakultetu u Zagrebu bio na predavanju lorda Toma McNallyja, zamjenika britanskog ministra pravosuđa.
– Vidimo da tu ima različitih interesa, razmišljanja, kontroverzi. S jedne strane mislim da je legitimno štititi autorska, patentna i sva druga prava, ali s druge strane jako moramo paziti da bilo kojim instrumentom ne narušimo slobode komunikacije na internetu – naglasio je predsjednik. Kao nestručnjaku na polju informatike, kako je sam istaknuo, nisu mu svi tehnički aspekti do kraja jasni te je zatražio i pomoć stručnjaka.
ACTA je mrtva, ali uskoro bi mogla doći neka nova ACTA
ACTA – trgovinski ugovor o zaštiti autorskih prava – mrtva je. Hrvatska Vlada ne raspravlja o njemu niti je itko tjera na to, države koje su ga potpisale reteriraju, podijelile su se i europske institucije, a debate se vrte oko rješenja i mitova iz ranijih verzija, dok ova finalna zapravo ne nudi ništa što već ne postoji u našem zakonodavstvu. No uskoro bi mogla stići neka nova ACTA i za to se treba pripremiti i kroz civilno društvo tako da ni jedan trgovinski ugovor ne bude iznad ljudskih prava te da kazne ne budu disproporcijalne, ustvrdila je većina sudionika na okruglom stolu u organizaciji Kuće ljudskih prava u Zagrebu.
– Konačna verzija ugovora prilično je razvodnjena iako bi po ekstremnim tumačenjima možda mogla dovesti do cenzure. Nedostaje šest potpisa i neće proći, osim ako Amerikanci nekome ne zavrnu ruku – izjasnio se komunikacijski stručnjak Marko Rakar.
Prolazeći kroz ugovor, iščitava se da provideri ne bi bili prisiljeni promatrati ili instalirati opremu za identificiranje prometa zaštićenih materijala, nema ni prijedloga "three strikes", ni isključivanja s interneta, ni išta o generičkim lijekovima.
– Upravo se zbog lijekova prije nekoliko dana oglasilo i Belupo, upozoravajući da bi carinski službenici mogli zaplijeniti lijekove u slučaju da imaju slične žigove – dodao je Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta/MAMA.
"ACTA samo muti vodu"
– Najveći problem ACTA-e ne proizlazi iz sadržaja – dodaje – već iz načina na koji je donesen. ACTA je inicirana nakon što je sličan sporazum trebao biti donesen u sklopu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo UN-a, ali su se manje razvijene države usprotivile, jer bi on imao loš utjecaj na pristup generičkim lijekovima, tehnologijama i kulturnim dobrima. Da ACTA zaživi, izmjene sporazuma donosilo bi posebno izvršno tijelo čime bi se zaobišlo demokratsko odlučivanje.
– ACTA samo muti vodu – kaže Veljko Kukolj iz tvrtke 32bita: – U hrvatskom zakonodavstvu već postoje slične odredbe. Mi smo 1997. podigli kaznenu prijavu protiv vozača koji je kopirao i prodavao naše CD-e i 1999. dobili spor. Policija mu je ušla u stan i zaplijenila svu opremu – kaže, ali i kritizira inertnost građana jer, primjerice, kad se ustrojavao ZAMP, po istom modelu trebala se ustrojiti udruga koja bi štitila korisnike.
Josipović na raspravu o ACTA-i poziva i Anonymouse Pa tko god dodje to nisu oni pravi jer vise nece biti ANONYMOUS!