Italija i Austrija u neslužbenim kontaktima s hrvatskom Vladom najavile su da će uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika nakon što Hrvatska uđe u EU.
Najmanje 2 godine čekanja
U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da su austrijski dužnosnici odluku o ograničenjima za Hrvate pravdali pragmatičnim razlozima, a ne strahom da hrvatska radna snaga može ugroziti njihovo tržište rada. Austrijsko javno mnijenje smatra da u Austriji već živi i radi mnogo Hrvata, pa ne treba olakšavati dolazak novih. Italija pak ima visoku nezaposlenost te godišnjim kvotama određuje broj stranaca koji mogu legalno raditi kod njih.
Prema zemljama koje uvedu zabranu zapošljavanja bez radnih dozvola Hrvatska bi mogla odgovoriti istom mjerom, ali u Ministarstvu gospodarstva kažu da o tome ne razmišljaju. Osim što to ne bi bilo politički oportuno, ne bi imalo ni koristi.
>>Pogledajte grafiku kako će migrirati radna snaga kada uđemo u EU
Iz Austrije je, primjerice, u Hrvatsku došlo najviše stranih ulaganja, ali osim menadžerima, naše tržište rada radnicima iz Austrije nije zanimljivo. Procjenjuje se da će najveći pritisak na zapošljavanje u Hrvatskoj stizati iz Bugarske i Rumunjske, gdje su plaće 300 do 400 eura, a Bugari nemaju ni jezičnih barijera. Mnogi se pak Rumunji i sada pozivaju na svoje hrvatsko podrijetlo te rade bez radnih dozvola. Hrvatska neće biti u poziciji zatvoriti svoje tržište pred radnicima tih zemalja jer su one prve ušle u EU te prve mogu definirati i svoj odnos prema Hrvatskoj. Kako sada stoje stvari, oni neće uvoditi zabrane za Hrvate. Bilo je upita prema Europskoj komisiji može li se pravo na reciprocitet prenijeti na bilo koju članicu EU, no odgovor je bio negativan.
Zbog blizine tržišta i tradicije, Austrija i Italija, uz Njemačku, Hrvatima su i najzanimljivije, no čini se da će na posao bez radnih dozvola, barem u Italiji i Austriji, morati pričekati još najmanje dvije, a najviše sedam godina.
Više će se znati 1. svibnja
Europska pravila daju svim starim članicama pravo da uvedu sedmogodišnju zabranu zapošljavanja bez radnih dozvola za sve radnike iz novih članica ili da to čine postupno, na dvije, tri ili sedam godina. Neslužbene informacije koje su stizale iz Slovenije, primjerice, nisu najavljivale ograničenja, iz Njemačke su izjave bile proturječne, a što će ta zemlja na kraju odlučiti, vjerojatno će se pokazati nakon 1. svibnja.
Za desetak dana u Njemačkoj i Austriji istječe sedmogodišnja zabrana zapošljavanja za radnike iz istočnoeuropskih država koje su 2004. primljene u Europsku uniju: Češke, Slovačke, Mađarske, Poljske i drugih. Za razliku od Irske, Velike Britanije i Švedske, koje su odmah otvorile tržište radnicima s Istoka, te su dvije države najdulje ustrajale u barijerama te ih uklanjaju tek za nekoliko dana, od 1. svibnja 2011.
U zoološkom vrtu su jako zainteresirani za te trofazne pavijane, jer misle da će im posjeta biti veća.