Uskoro će proći puna godina od nemilosrdne invazije Rusije na Ukrajinu i Putinova potpisivanja odluke o priznanju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk neovisnim državama. Zapadne zemlje svoju su podršku Ukrajini potvrdile nebrojenim sankcijama Rusiji i vojnom opremom upućenom u Ukrajinu, među kojom su posljednji u nizu tenkovi. Razvoj i ishod rata još uvijek je nepredvidljiv, ukrajinske i ruske pobjede i gubici na bojnom polju izmjenjuju se svakoga dana, no američki Foreign Affairs ponudio je tri scenarija pobjede nad Rusijom, a svaki od njih implicirao bi i drukčije posljedice za Zapad i Ukrajinu.
Pregovori pod uvjetima Ukrajinaca
Prvi scenarij, dakako, bio bi rusko priznanje poraza i pristanak na pregovore pod ukrajinskim uvjetima. No, da bi ova varijanta uopće mogla biti ostvariva, mnogo pozitivnih koraka trebalo bi se poduzeti kako bi se povratili teško narušeni odnosi Zapada, Ukrajine i Rusije. U toj varijanti teško da bi Ukrajina mogla prihvatiti bilo što osim potpune ruske predaje s obzirom na opseg ratnih zločina koji su u vrijeme rata bili orkestrirani pod palicom Vladimira Putina.
Kako bi pak Rusija "zadržala barem djelić dostojanstva'', mogla bi tražiti suverenitet nad prije osvojenim Krimom ili pak nekim drugim dijelovima Ukrajine. U tome bi slučaju Putin ili neki njegov nasljednik uvjeravao ruske građane da je poraz uslijedio zbog NATO-ove podrške Ukrajini, dok bi njegove pristaše morali biti bačeni u sjenu. Pod Putinovim vodstvom ova je varijanta vrlo teško ostvariva, navodi Foreign Affairs s obzirom na poteze koje od ruskog predsjednika vidimo posljednjih mjeseci.
Uključivanje Zapada u rat
Ova opcija svakako postoji, a njena vjerojatnost bi se drastično povećala kada bi Rusija u očaju izvela nuklearni napad na Ukrajinu. Kremlj bi prije toga pokušao prolongirati rat u Ukrajini dok bi paralelno potajno sabotirao zemlje koje podržavaju Kijev i Ukrajinu. Napadne li Rusija nuklearnim oružjem, moguće je da bi se u rat izravno uključio i Zapad i time ubrzao poraz Rusije na terenu.
Putinov pad
Treći mogući scenarij fokusira se upravo na ruskog predsjednika Vladimira Putina i pad njegova režima. Pritom se najteže bitke ne bi odvijale na ukrajinskom tlu, već upravo u hodnicima Kremlja ili na ulicama ruskih gradova. Nastavi li se ruski neuspjeh, Putinova podrška mogla bi se znatno početi topiti, a njegovi bi se građani mogli okrenuti protiv njega.
Naravno, na to bi svakako utjecalo veliko pogoršanje gospodarske situacije u zemlji, poput one kakva je u Rusiji bila 1917. godine kada je došlo do pada Carstva. Slom Putinova režima doveo bi do trenutačnog prekida rata jer bi Rusija postala previše zauzeta domaćim problemima.
Ruski poraz Zapadu u svakoj varijanti dobrodošao je jer bi se potvrdila njihova snaga na geopolitičkoj sceni, a također bi se omogućio bivšim zemljama SSSR-a daljnji razvitak u ozračju demokracije i nezavisnosti. Bjelorusiji bi se također mogao otvoriti put prema kraju diktature, dok bi Gruzija, Moldavija i Ukrajina mogle zajedno težiti konačnoj integraciji u Europsku uniju. Ovakvu moguću budućnost svakako vidi i Kremlj, stoga nije neočekivana njihova trenutačna pozicija u ratu.
>> VIDEO O Milanoviću kod Solovjova: Jako mi se svidio prijatelj iz Hrvatske... Kakva šuša!
Ivan Fedorov, gradonačelnik privremeno okupiranog Melitopolja, objavio je fotografiju dima i požara u gradu koji je izbio jutros nakon udara projektila. "Gusti dim je u donjem dijelu grada iza središnje tržnice u krugu tvornice "Refma" koju su zauzeli ruski okupatori i tamo smjestili svoju vojnu bazu", piše Fedorov.