Povrće, uljana repica i soja za desetak će godina biti okosnica
slavonskog ratarstva, a pšenica i kukuruz neće više biti glavne
kulture. Velik dio prihoda dolazit će od umirovljenika iz zapadne
Europe, koji će starost provoditi u malim hotelima u Lici, dalmatinskom
zaleđu i Slavoniji.
Kanal Dunav – Sava, gradnja kojega je počela nedavno, te nizinske pruge
pretvorit će Hrvatsku u prometnu sponu sjeverne Europe i toplog mora,
stoji u nedavno izrađenoj analizi geopolitičkog stručnjaka Zorana
Grgića, člana saborskog Vijeća za nadzor sigurnosno-obavještajnih
službi.
Poplave u Italiji
Prema analizi, regija će u budućnosti izgledati posve drugačije pa
studiju ozbiljno razmatraju u političkim i gospodarskim krugovima.
Nevjerojatno zvuči tvrdnja da će kukuruz i pšenica u Slavoniji biti
sporedne kulture, no dogodit će se to, kaže se u studiji, zbog
klimatskih promjena, migracija stanovništva, promjena tržišta te
prometnih smjerova.
Prema navedenom scenariju, u Hrvatskoj će se pojaviti i ekološki
izbjeglice iz sjeverne Europe koji će zbog promjene klimatskih prilika
u njihovim matičnim zemljama potražiti ugodnije mjesto za život.
Posebno crnu sudbinu Grgićeva analiza predviđa sjevernoj Italiji. Zbog
dizanja razine mora porječje rijeke Po bit će gotovo potpuno
poplavljeno, a Grgić predviđa doseljavanje velikog broja Talijana na
dalmatinsku obalu.
U metalskoj industriji, primjerice, najkasnije do 2020. godine, opstat
će samo onaj dio proizvodnog sektora koji se bavi energetikom i
mostogradnjom te komadnom i teškom industrijom, a velik dio prihoda
dolazit će od servisa tih industrijskih grana. Brodogradilišta, čija će
proizvodnja biti organizirana na klastersko-kooperativnim principima,
postat će usko specijalizirana te će se proizvoditi samo određene vrste
brodova.
Krenula “floridizacija”
Ipak, najveću promjenu doživjet će cijena zemljišta. Dok četvorni metar
slavonske oranice prije nekoliko godina nije bio skuplji od paketića
cigareta, u idućih desetak godina cijena će mu porasti na 80 do 200
eura.
Ipak, sve to ovisi o političkoj situaciji te ishodima idućih izbora.
Najbitnija promjena koja, prema analizi, očekuje Hrvatsku jest promjena
prometnih koridora. Sjecište cestovnih smjerova i riječnog kanala Dunav
– Sava pozicionirat će Slavoniju kao transportno-logističko središte
Europe, što će pobuditi zanimanje prijevozničkih tvrtki za nekretnine u
ovom pojasu. U prilog ovoj Grgićevoj tvrdnji govori i nedavni interes
jedne velike transportne tvrtke za vrpoljačku Sušionicu.
Vlada je, ističe Z. Grgić, već počela svoju politiku prilagođavati tom
razvoju događaja, što se vidi iz nedavne profesionalizacije skrbi za
stare i nemoćne. Time su stvoreni zakonski okviri za svojevrsnu
“floridizaciju” Hrvatske, odnosno osnivanje minihotela za
umirovljenike iz zapadne Europe.
PREDVIĐANJA
