Je li žena čije se lice 30 godina nalazilo na tjeralicama njemačkog Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA), pronađena za samo 30 minuta zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, pitaju se ovih dana njemački mediji. Daniela Klette, 65-godišnjakinja koja je živjela kao podstanarka u berlinskom kvartu Kreuzbergu s lažnim identitetom pod imenom Claudia Ivone i s talijanskom putovnicom, s još dvoje nekadašnjih članova RAF-a koji su još u bijegu tereti se za sudjelovanje u nizu pljački banaka. Bila je pripadnica treće generacije RAF-a, Rote Armee Fraktion (Frakcije Crvene armije), zapadnonjemačke ljevičarske terorističke organizacije, urbane gerile, iz 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća.
Ljevičarski terorizam
U njezinu stanu pronađeno je oružje i streljivo. Osim policije, slučaj Daniele Klette istraživao je i Michael Colborn, istraživač u globalnoj mreži Bellingcat iz Amsterdam, koji vodi projekt koji se bavi desničarskim ekstremistima u Europi za podcast “Legion”. Zamolili su ga da analizira fotografije iz 2017., na kojima je navodno bila Klette. Colborn je za pretragu koristio umjetnu inteligenciju, program koji uspoređuje lica na fotografijama s objavljenim na internetu.
VEZANI ČLANCI:
– Cijeli proces trajao je oko 30 minuta – rekao je Colborn koji je rezultate provjerio uz pomoć još jednog programa. Jedan od programa koji je koristio zove se “PimEyes”, koji je platio 30 eura, a u vlasništvu je tvrtke iz Dubaija koja se zbog netransparentne poslovne prakse i kontroverzi oko zaštite podataka našla na udaru kritika.
Njemački mediji sada pitaju kako je Michael Colborn, koji i ne zna njemački jezik, uspio za samo pola sata pronaći teroristkinju, a njemačka policija to nije mogla 30 godina. Razlog, piše DW, leži u tome da policija programe koje su koristili novinari i istraživači smije koristiti samo pod posebnim uvjetima zbog zakona o zaštiti osobnih podataka. Daniela Behrens, ministrica unutarnjih poslova Donje Saske, tvrdi da je policija sama ušla u trag Klette i da njezino uhićenje nema nikakve veze s privatnim istraživanjem.
– Već se dugo zalažem da našim sigurnosnim organima omogućimo korištenje umjetne inteligencije – rekla je Behrens za Tagesspiegel.
Osim za Klette, policija je raspisala i tjeralicu za Burkhardom Garwegom (55) i Ernstom-Volkerom Staubom (69), koji su također označeni kao “umirovljenici RAF-a”. Njihove pljačke nisu imale nikakvu političku svrhu, osim za financiranje skupog života u ilegali. Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je da su bivši RAF-ovci simbol opasnosti ljevičarskog ekstremizma i ljevičarskog terorizma u Njemačkoj. Prvi napadi dogodili su se 1968. u dvjema robnim kućama u Frankfurtu na Majni. Najpoznatiji pripadnici prve generacije RAF-a bili su Andreas Baader, Gudrun Ensslin i Ulrike Meinhof, skupina koju se nazvalo “Baader-Meinhof-Gruppe”. Kad su zapalili robnu kuću, ostavili su grafit “Bolje spaljivati robne kuće nego kupovati u njima”.
VEZANI ČLANCI:
Žicao ispod mosta
Baader je uhićen, no 1970. godine bježi uz pomoć novinarke Ulrike Meinhof, koja je došla u zatvor pod izgovorom da će ga intervjuirati za knjigu o mladima na rubu društva. Taj bijeg računa se kao početak RAF-a. Meinhof je pisala o studentskim prosvjedima.
”Ako zapalite jedan automobil, to je kazneno djelo, a ako zapalite na stotine automobila, to je politički aktivizam”, jedna je od njezinih misli. Za policajce je rekla da su svinje. Baader i Meinhof umrli su 1976. i 1977. u strogo čuvanom odjelu stuttgartskog zatvora Stammheim, a kao razlog smrti naveden je suicid. Do 90-ih godina RAF je na tlu Njemačke izveo brojne atentate u kojima je ubijeno 35 osoba, a posebno je krvava bila 1977. RAF je imao oko 80 aktivnih članova, sve dok u proljeće 1998. nije objavio da se organizacija gasi. Njemački Bild je objavio da je Garweg viđen kod mosta Oberbaum u Berlinu, gdje je molio beskućnike nekoliko eura. Obruč se steže, a policija je i njega i Stauba pozvala da se predaju.
GALERIJA: Što kada bi se sukobili Su-27 i Rafale: Ruski lovac je znato veći i teži, ali francuski je moderniji
Njemačka policija nije u stanju u 30 godina učiniti ono što bi nekada Gestapo u 3 dana obavio.