Tragični događaj u kojemu je 22-godišnjak ranio policajca pred zgradom Vlade, a potom presudio sebi još je jednom otvorio pitanje sigurnosti Markova trga i najviših državnih institucija koje na njemu zasjedaju. Postavljeno je i pitanje propusta u osiguranju štićenih zgrada, ali i političke odgovornosti ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koje je premijer Andrej Plenković presjekao porukom da Božinović na svojoj funkciji ostaje i sada i iduće četiri godine.
Na probleme u osiguranju prostora pred Vladom Plenković je upozorio prije više od mjesec dana, nakon performansa čelnika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića, koji je pred Vladom u vrijeme njezina zasjedanja istovario kombi pun lubenica. Premijer je tada Božinoviću naložio da izradi novi plan osiguranja Vlade, uz primjedbu da je u kombiju “moglo biti i nešto drugo”. Nakon tog Sinčićeva performansa, oko Markova trga pojačana je nazočnost policije i kontrola vozila koja ulaze na Gornji grad, no nitko, očito, nije računao na opasnost koja vreba od pješaka.
Sam Božinović danas je kazao kako policija ne može kontrolirati svakoga tko pješice dođe na Markov trg i tko bi ispod jakne mogao skrivati pištolj ili automat. Što se tiče novog plana osiguranja koji je od njega zatražio premijer, Božinović je rekao da su nadležne službe razradile nekoliko mogućih scenarija te da će se odlučiti koje bi rješenje moglo biti optimalno za Markov trg. O tri stručna elaborata koje spominje Božinović, u MUP-u nisu željeli detaljnije govoriti, no kažu da je riječ o različitim tehničkim rješenjima kakva se mogu vidjeti drugdje u Europi i svijetu.
VIDEO Ovo je mladić koji je upucao policajca pred Vladom: Na Facebooku se fotografirao s oružjem
Ukinuta zabrana prosvjeda
Policiji bi, objektivno, najlakše bilo proširiti opseg osiguranja do potpune zabrane kretanja Gornjim gradom svima osim službenim osobama, što bi omogućilo potpunu kontrolu cijelog prostora. Da bi trebalo suziti mogućnost pristupa institucijama na Markovu trgu smatra i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je na izvanrednoj konferenciji za novinare ocijenio kako je to “pitanje struke, ali i zdravog razuma” te poručio da će poduprijeti Vladu odluči li se na takav smjer.
Takvu mogućnost je spomenuo i Božinović, ističući kako bi taj prostor u najvećoj mjeri bio siguran kada bi se potpuno zabranio pristup Markovu trgu, no i sam napominje da bi takvo rješenje moglo biti problematično zbog odluke Ustavnog suda, koji je 2012. godine ukinuo zakonsku zabranu prosvjeda na Markovu trgu. Otegotna okolnost za takvo rješenje je i to što je riječ o prostoru na kojem ljudi žive. Tamo je i Markova crkva u kojoj se služe mise, a radi se i o turistički najatraktivnijem dijelu Zagreba. Božinović spominje i mogućnost policijskih točaka s rendgenskom kontrolom, a jedno od rješenja o kojima se govori u svakoj raspravi o sigurnosti zgrada najviše vlasti je i preseljenje Vlade i Sabora s Gornjega grada, no iz izjava Plenkovića i Božinovića jasno je da to nije izgledno. Obojica kao argument navode tradicijske razloge, budući da Sabor na Markovu trgu uz kratke prekide zasjeda od pamtivijeka, ali i činjenicu da tako velike institucije nije jednostavno premjestiti.
Kako bi se optimalno moglo zaštititi institucije na Gornjem gradu pitali smo Gordana Akrapa, koji navodi kako je moguće više pristupa, pa i onaj u kojem bi se za osiguranje koristila visokotehnološka rješenja u kojima umjetna inteligencija otkriva moguće napadače na štićene zone. Taj stručnjak za sigurnost ističe, međutim, kako s rješenjima ne treba srljati, nego treba pomno razmotriti sve aspekte i onda odlučiti što je najbolje za Hrvatsku.
– Jedna krajnost je Izrael, u kojem na Zid plača možete samo ako prije prođete kroz rendgensku kontrolu. Ondje postoji i samoučeća umjetna inteligencija, no Izrael je u trajnom izvanrednom stanju. Takva bi tehnologija za naše političare bila zastrašujuća i ustavno suspektna i zasigurno bi se počelo govoriti o policijskoj državi – upozorava Akrap. Uvjeren je da su od tehničke zaštite prostora važniji ljudi.
VIDEO Plenković nakon pucnjave na Markovom trgu
Imaju pancirke, duge cijevi, ježeve...
– Najbolje osiguranje je ono koje odvraća, a to je dobro opremljen i osposobljen policajac kojeg svi vide – uvjeren je Akrap.
Raspravljalo se i o opremljenosti policajaca koji štite objekte, pa je Dubravko Jagić, šef Sindikata policije, ustvrdio kako policajci pred Vladom na raspolaganju nemaju pancirne košulje, što MUP oštro opovrgava. U MUP-u tvrde da su svi policajci koji rade u osiguranju opremljeni borbenim kompletom, da pri ruci uvijek imaju pancirke, dugo naoružanje i ježeve za blokadu prometa, ali kako sve to upotrebljavaju tek na znak neposredne opasnosti. I danas su, kažu, odmah nakon što je napadač zapucao, a prvi najbliži policajac uzvratio paljbu, sigurnjaci u zgradi Vlade navukli pancirke i repetirali dugo naoružanje.
U pomoć ranjenom kolegi pred Banskim dvorima nisu smjeli jer policajci u osiguranju ne smiju napuštati svoje mjesto, već i zato što se moglo raditi o terorističkom činu u kojem sudjeluje više osoba, od kojih bi neke mogle upasti u Vladu. Borbene komplete su, tvrde u MUP-u, upotrijebili i svi drugi policajci koji su sudjelovali u akciji.
Političare koji savjesno i pošteno služe svom narodu ne treba štititi, oni se nemaju čega bojati.