Ruske vlasti sve češće pokušavaju popuniti vojsku migrantima iz Srednje Azije. Odvode ih pravo s ulice u centre za novačenje i onda ih nagovaraju ili pak prijetnjama i silom tjeraju na potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane Ruske Federacije.
Do sada su mnogi migranti zatražili rusko državljanstvo. Ali sredinom kolovoza je Vijeće za ljudska prava ruskom predsjedniku predložio izmjene Zakona o migracijama, prema kojima bi registracija vojne službe postala obvezan uvjet za dobivanje ruske putovnice. A krajem kolovoza Komunistička partija je u ruskoj Dumi predstavila nacrt zakona koji bi omogućio oduzimanje državljanstva „novim Rusima" ako odbiju ići u rat, pobjegnu od mobilizacije ili se ne registriraju za vojnu službu.
„Je li Mariupolj u Moskovskoj oblasti?"
Činjenica da su migranti-radnici regrutirani za rusku vojsku prvi put je postala poznata neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu. Uzbekistanski bloger Bahrom Ismailov je 20. veljače 2022. na svom YouTube kanalu objavio video u kojem je pozvao migrante da potpišu ugovor s ruskim Ministarstvom obrane i obećao da će dobiti rusko državljanstvo nakon šest mjeseci vojne službe, piše Deutsche Welle.
POVEZANI ČLANCI:
Valentina Čupik, odvjetnica koja zastupa mnoge migrante, dobila je masu poruka nakon 22. veljače, kada je počeo agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. U njima se migranti iz Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana, Armenije i drugih država žale da su bili nagovoreni na potpisivanje ugovora s ruskim Ministarstvom obrane. „Moje kolege i ja smo otkrili snimku koju je napravio jedan Tadžikistanac. On je vozio kamion u Ukrajini i rekao da ne razumije što se događa, prijavio se u rusku vojsku, a sada ne zna hoće li preživjeti", ispričala je ova odvjetnica i aktivistica za ljudska prava u razgovoru za DW.
Snimka s komentarom odvjetnice proširila se društvenim mrežama. Čupik i njezini kolege pokrenuli su kampanju protiv novačenja za rusku vojsku, što je rezultiralo padom broja regruta. U ljeto 2022. godine rusko Ministarstvo obrane počelo je angažirati migrante za građevinske radove u Lugansku, Donjecku i Mariupolju, odnosno na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Čupik kaže da su ugovore potpisale čitave brigade ljudi iz Srednje Azije, kojima nije bilo jasno što je u pitanju.
„U listopadu su me zvali ljudi iz Uzbekistana i pitali je li Mariupolj u Moskovskoj oblasti. Jer, mnogi od njih su potpisali ugovor za obavljanje građevinskih radova, navodno negdje u Moskovskoj oblasti. A onda su ih ukrcali u autobuse s pokrivenim prozorima i odvezli u nepoznatom smjeru - 20 autobusa s po 53 osobe. Kada su stigli na cilj, vidjeli su samo ruševine i zaključili da to ne može biti Moskovska oblast. Jedan od njih je imao moj broj telefona i kontaktirali su me. Bila sam užasnuta i počela sam nazivati veleposlanstva Uzbekistana u Rusiji i Ukrajini. Ali, kontakt s radnicima je prekinut. Vjerojatno su potpisali ugovore s Ministarstvom obrane, jer su čuvari koji su ih pratili rekli da su odvedeni u vojsku", rekla je Čupik.
Na prijevaru ili silom u rusku vojsku
Ubrzo su aktivisti za ljudska prava postali svjesni još jednog trika kojim ruske vlasti pokušavaju popuniti vojsku ljudima iz Srednje Azije. U migracijskom centru Saharovo u Moskvi, u kojem se mogu dobiti razni dokumenti, od radne do boravišne dozvole, muškarci su na prijevaru potpisivali ugovore s ruskom vojskom.
"Davala im se na potpisivanje gomila dokumenata, do 40 listova papira, i imali su pola minute za čitanje. Iza njih je bio ogroman red i nisu imali vremena za čitanje. Mnogi ljudi su jednostavno potpisali bez gledanja. Kasnije se ispostavilo da su potpisali ugovor o služenju u ruskoj vojsci. Ljudi se onda uspaniče, nazivaju i pitaju što da rade. Bilo je puno slučajeva da su migranti, iako su imali dozvolu boravka, odustali od svega i na brzinu napustili Rusiju", priča Čupik.
Također se pokušavaju novačiti i migranti koji su prekršili ruski zakon, pa u pritvoru čekaju na izgon iz zemlje. „Nudi im se da sklope ugovor s vojskom i obećava da će poslije šest vojne mjeseci službe dobiti rusku putovnicu. Ako to ne uspije, ljude se zastrašuje i prijeti im se da će ostatak života provesti iza rešetaka", objašnjava odvjetnica Čupik. I dodaje da se regrutiraju i stranci na odsluženju zatvorske kazne. Prema njezinim saznanjima, na službu u ruskoj vojsci pokušava ih se natjerati premlaćivanjem, mučenjem i prijetnjom silovanjem.
POVEZANI ČLANCI:
Državljanstvo samo uz potvrdu regrutnog centra
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 15. svibnja ukaz o pojednostavljenom davanju ruskog državljanstva strancima koji potpišu jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom. Od tada se sve češće događa da se stranci, koji podnose zahtjev za državljanstvo, šalju u centar za novačenje po potvrdu. Tamo ih onda pokušavaju natjerati da potpišu ugovor s vojskom.
"Bez potvrde iz regrutnog centra ne prihvaćaju im dokumente koje moraju podnijeti za državljanstvo. To je potpuno protuzakonito, nema propisa u vezi s tim", kaže Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije Podrška građana, koja se zalaže za pomoć́ izbjeglim i protjeranim osobama.
Pritisak na migrante Valentina Čupik povezuje s neuspjesima Rusije na bojištu, ali i s regionalnim izborima, kao i „s tradicionalnim ruskim rasizmom i nacizmom". Danas se to njeguje kao državna ideologija, kaže ona. „Pred svake izbore u Rusiji se raspiruje strah od migranata. Sada su smislili novi oblik, odnosno prinudno regrutiranje. Otima se i novači one koji se najmanje mogu braniti", rekla je aktivistica.
Domovine progone plaćenike
U svim zemljama Srednje Azije služenje u vojsci strane države smatra se kaznenim djelom i pravno se tretira kao plaćenička aktivnost. Zbog toga će migranti koji su potpisali ugovor s ruskim Ministarstvom obrane biti kazneno gonjeni ako se vrate u domovinu. Zatvorske kazne se kreću od pet do 12 godina u Tadžikistanu, pet do 10 godina u Uzbekistanu te 10 do 12 godina u Kirgistanu.
U međuvremenu su veleposlanstva ovih zemalja počela upozoravati svoje državljane da je sudjelovanje u borbama na teritoriju stranih država kazneno djelo. Islamski vjerski poglavari iz Uzbekistana su čak izdali fetvu kojom se muslimanima zabranjuje sudjelovanje u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Tadžikistanske vlasti su sada sastavile popis tadžikistanskih plaćenika koji se bore u redovima ruske vojske u Ukrajini. A u Biškeku je u svibnju 2023. godine jedan državljanin Kirgistana osuđen na 10 godina zatvora zbog toga što se godinu dana borio u ruskoj vojsci u Ukrajini, a zatim se vratio u Kirgistan. Trenutno je nejasno koliko je ljudi iz zemalja Srednje Azije u ruskim postrojbama na teritoriju Ukrajine. Prema nekim izvještajima, ruska vojska je regrutirala više desetaka tisuća migranata.
>> VIDEO Putin srdačno dočekao Kima: 'Jako mi je drago što te vidim'; Na sastanak stigla i Kimova sestra
Francuska i Španjolska imaju legiju stranaca, strance primaju i ostale zapadne vojske, također i Ukrajina. I svi ti ljudi nisu nekakvi migranti ili čudni likovi, nego redom sve sama fina gospoda.