ostala samo Trgovska gora

Kako se birala lokacija smještaja radioaktivnog otpada u Hrvatskoj: Stanovnici nemaju pravo glasa

Sporna lokacija vojarne Čerkezovac gdje bi se trebao skladištiti radioaktivni otpad iz elektrane Krško
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
1/6
02.05.2023.
u 21:27

Obzirom je Hrvatska odbila slovenski prijedlog da zajedno zbrinjavaju otpad u skladištu kojeg Slovenija gradi na svom području, i za što bi Hrvatska trebala plaćati Sloveniji, jasno je da, zbog preuzetog roka, drugih opcija osim Čerkezovca više ni nema te je to praktički zacementirano, bez obzira na to što je tek u tijeku izrada određene dokumentacije

Trgovska gora je za smještaj nisko i srednjeg radioaktivnog otpada odabrana linijom manjeg otpora, ali vjerojatno i zbog toga što će ta odluka donijeti, bilo kojoj vlasti, najmanje političke štete obzirom je riječ o slabo naseljenom području Hrvatske. Naime, postupak izbora lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada započeo je još 1988. dok je 1993. struka predložila sedam potencijalnih područja: Petrova gora, Trgovska gora-Zrinska gora, Moslavačka gora, Bilogora, Papuk-Krndija, Psunj i Požeška gora (određeno je područje površine od 100 do 600 km²). U sljedećem koraku na tom području su odabrane 34 potencijalne lokacije (površine 2 do 20km²), a u trećem koraku, usporednim vrednovanjem potencijalnih lokacija, predložene su četiri preferentne lokacije: Trgovska gora (8 km², dvije mikrolokacije), Moslavačka gora (20 km², tri mikrolokacije), Psunj (14 km², četiri mikrolokacije) i Papuk (8 km², dvije mikrolokacije).

„Spomenute četiri preferentne lokacije ravnopravno su odabrane iz razloga što su zadovoljavale sve postavljene izlučne (eliminacijske) kriterije, odnosno ne razlikuju se bitno stupnjem prihvatljivosti za smještaj odlagališta radioaktivnog otpada, o čemu postoji odgovarajuća dokumentacija“, istaknuto je tom prilikom. Tijekom postupka izbora lokacije sudjelovali su i eksperti IAEA, koji su tijekom tri ekspertne misije pozitivno ocijenili metodološki pristup, višekriterijsko vrednovanje i rezultate postupka odabira lokacija. No, tada stupa na scenu politika.

Tijekom rasprave u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 1997., temeljem amandmana grupe zastupnika, a koji je Zastupnički dom prihvatio, dvije od četiri preferentne lokacije (Papuk, Psunj) brisane su iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Nakon odbacivanja dviju preferentnih lokacija, kao kandidati za unošenje u Program prostornog uređenja Republike Hrvatske preostale su dvije preferentne lokacije – Moslavačka gora i Trgovska gora. Tijekom rasprave u Hrvatskome saboru 1999. prigodom donošenja Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske temeljem amandmana grupe zastupnika, a koji je Zastupnički dom prihvatio, brisana je i preferentna lokacija Moslavačka gora te je tako ostala u igri samo Trgovska gora. I to zbog nedostatka jačeg političkog lobija, koji je izbacio ostale, za struku jednakovrijedne, lokacije.

Naknadno se, za potrebe skladištenja radioaktivnog otpada uzima u razmatranje konkretna lokacija Čerkezovac (neperspektivni logistički kompleks Hrvatske vojske), smještena 10-15 km jugoistočno od jedne predložene makrolokacije Majdan te se od 2015. aktivno radi na razvoju i pretvaranju Čerkezovca u Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Državni Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško 2018. predaje zahtjev za uvrštenje lokacije za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada u Državni plan prostornog razvoja s pripremljenim podlogama, a 31. ožujka 2020. preuzima na upravljanje nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske (dio vojnog skladišta Čerkezovac u Dvoru).

Sporna lokacija vojarne Čerkezovac gdje bi se trebao skladištiti radioaktivni otpad iz elektrane Krško
1/6

Nakon određenih priprema u ožujku ove godine pokreće se postupak izrade Studije utjecaja na okoliš budućeg skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada gdje će se smjestiti nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, tj. hrvatski dio tog otpada kojeg Hrvatska ima obvezu zbrinuti, ali i nisko radioaktivni institucionalni otpad koji nastaje u Hrvatskoj, a uglavnom je riječ o medicinskom otpadu. Taj otpad sada se čuva na nekim drugim lokacijama u Hrvatskoj.

U Čerkezovcu se neće zbrinjavati i skladištiti istrošeno nuklearno gorivo Nuklearne elektrane Krško.

Međudržavnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju nuklearne elektrane Krško predviđeno da se s preuzimanjem otpada krene 2023. godine, do kada je elektrana izvorno trebala biti u pogonu. No, kako je životni vijek elektrane produljen do 2043. godine, otpad će se stići preuzeti do kraja 2025., kada je zadnji rok za preuzimanje.

Obzirom je Hrvatska odbila slovenski prijedlog da zajedno zbrinjavaju otpad u skladištu kojeg Slovenija gradi na svom području, i za što bi Hrvatska trebala plaćati Sloveniji, jasno je da, zbog preuzetog roka, drugih opcija osim Čerkezovca više ni nema te je to praktički zacementirano, bez obzira na to što je tek u tijeku izrada određene dokumentacije.

Ono što je u cijelom postupku jasno jest to da lokalni stanovnici i lokalna vlast oko svega toga nemaju nikakva glasa, jer se njihovi prijedlozi, i odbijanja na provedenim izjašnjavanjima po mjesnim odborima uopće nisu uzimala u obzir.

Naima, nacionalno prostorno planiranje oko strateških stvari isključuje lokalno odlučivanje – tako bi se mogao sažeti slučaj ovog Skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO). Naime, iako ni Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, kao ni prostorni plan Općine Dvor nije previđao Trgovsku goru kao lokaciju za odlaganje NSRAO, presudno je što je Sabor 1997. tu lokaciju uvrstio u Prostorni plan višeg reda, tj. na razini države. I time je priča praktički gotova, bez mogućnosti da lokalno stanovništvo i lokalna vlast odlučuje na taj segment prostornog planiranja u svojoj okolici. Naime, Županija i općina Dvor bili su, sukladno zakonu, prinuđeni na određeni način prepisati tu lokaciju iz državnog u svoje prostorne planove.

Uz to, tijekom 2016. godine održana je javna rasprava o Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u kojoj se izrijekom spominje lokacija Čerkezovac kao mjesto za gradnju Centra za zbrinjavanje NSRAO, a sve temeljem spomenute odluke Sabora iz 1997. Tijekom te javne rasprave negativno su se o tome jednoglasno očitovali svi vijećnici Općinskog vijeća, svi mjesni odbori u Dvoru, kao i susjedni gradovi i općine, no sve su primjedbe odbijene. Vlada i Sabor su to usvojili.

„Nemoćni smo, kako država odluči tako će biti bez obzira što su svi ovdje protiv“, kazuje načelnik Dvora Nikola Arbutina. Na području budućeg Centra proteklih godina su obavljena razminiranja, izmjereno nulto stanje radioaktivnosti, te brojne druge pripreme, a sam Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada aktivno se uključio u financiranje određenih projekata na području općine, poput subvencije lovcima, medarima, itd.

Iako svi pokazatelji ukazuju da će sam Centar biti siguran i neopasan za okoliš i ljude mnogi ističu takozvanu „psihičku štetu“ od činjenice da će na toj lokaciji biti smješten radioaktivni otpad.

„Tko će kupiti ili graditi vikendicu ili kuću uz Unu na ovom području ako je iznad nje odlagalište radioaktivnog otpada, i ako je najsigurnije na svijetu? Zar neće taj netko ipak se zbog toga odlučiti doseliti u neko drugo mjesto uz Unu, Savu, Kupu?!“, razmišljaju lokalni stanovnici na društvenim mrežama, dodajući kako se boje da će ta odluka odbiti od života na ovom području i ono malo mladih stanovnika, naročito što na toj lokaciji neće biti puno radnih mjesta pogodnih za ovdašnju populaciju.

U općini ističu i da priča o cca. osam milijuna kuna što je, navodno, obećano općini za određenu rentu, nije sigurno, i da taj iznos neće kompenzirati gubitke zbog tog psihičkog utjecaja na ljude.

„Mi i dalje nemamo nikakav dokument o kojom se općini jamči ili najavljuje neka renta na osnovi postojanja tog Centra. A štetu imamo jer svi o nama govore samo kroz tu stigmu radioaktivnog otpada. Uz tu stigmu neće biti doseljavanja u naš kraj, a bez doseljavanja mi ćemo izumrijeti“, jasan je SDSS-ov načelnik Dvora Nikola Arbutina.

Inače, plan je da se za odlaganje institucionalnog radioaktivnog otpada, koji nastaje u Hrvatskoj, koristi jedna postojeća vojna hala, uz dodatne preinake, dok će se za skladištenje nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz Krškog graditi nova armirano-betonska građevina zapremine 6330 četvornih metara gdje bi se taj otpad skladištio u zasebne manje spremnike od armiranog betona.

U protivljenju ovom Centru su bili glasni i u susjednoj Bosni i Hercegovini obzirom će se sam centar nalaziti oko dva kilometra udaljen od granice, te je nedaleko većeg Novog Grada u kojem živi oko 30.000 stanovnika, dok je u širem području čak 250.000 stanovnika. No, to protivljenje nije postiglo željeni im cilj. Nije pomoglo ni to što je Vlada RS 2019. godine kompletan svoj pojas uz Unu na tom području proglasila Nacionalnim parkom.

Komentara 1

LO
lojtra1
06:49 03.05.2023.

Bilo bi logicno (a i pravicno) da se odlagaliste po najvisim sigurnosnim standardima izgradi tamo gdje se trosi najvise struje iz NE Krsko. Ako su standardi zaista "visoki" onda ne bi trebalo zazirati od toga pa makar se otpad skladistio i (recimo) ispod Sabora!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije