Pandemija je u čitavom svijetu pokrenula, u manjem ili većem obujmu i intenzitetu, slične mehanizme ograničenja ljudskih prava i sloboda te su svuda ubrzo aktivirana i pravosudna sredstva obrane. Neki su ustavni ili najviši sudovi već rješavali neke od tih prijepora pa će i naš Ustavni sud vjerojatno uzeti u obzir i te odluke. Izdvojili smo slučajeve u Austriji, Njemačkoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Južnoj Africi, Ekvadoru i SAD-u.
Odluke ustavnih sudova BiH i Kosova neki su već koristili kao argument kako bi i naš Ustavni sud mogao detronizirati Stožer. Brojne su zemlje, uglavnom istočnoeuropske, proglasile izvanredno stanje, dok su zapadnoeuropske pretežno koristile redovite mehanizme, kao što ih je koristila i Hrvatska. Iako, od objave stručnog rada ustavnog suca Andreja Abramovića, kojem se priklonilo i nekoliko ustavnopravnih stručnjaka, SDP i oporba, ali i predsjednik države Zoran Milanović, tvrde da smo put izvanrednog stanja (velike prirodne nepogode) trebali slijediti i mi, te ga aktivirati dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru.
Kosovo i BiH ukinuli mjere
Stoga je zanimljiv slučaj Kosova gdje je vrh države zagovarao različite pristupe. Predsjednik države Hashim Thaçi 17. ožujka najavio je uredbu o proglašenju izvanrednog stanja, ali kako se premijer Albin Kurti tomu usprotivio jer su imali samo 19 zaraženih i jer je ocijenio da Thaçi samo želi učvrstiti svoju vlast, inicijativa nije realizirana. Ali, kad je vlada odlučila ograničiti kretanje građanima od 10 do 16 i od 20 do 6 sati, Thaçi se obratio Ustavnom sudu tvrdeći da se takve mjere mogu donositi samo nakon što se proglasi izvanredno stanje. Sud mu je dao za pravo da odluka vlade krši ustav jer je takvo ograničenje moguće uvesti samo zakonom, a zakon na koji su se pozivali nije im dao tu ovlast. Sve zemlje koje su ratificirale Europsku konvenciju pa i Hrvatska samo zakonom mogu ograničavati prava građana. Kod nas su mjere propisane Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a ovlast odlučivanja o mjerama dana je ministru i Stožeru pod nadzorom Vlade. A što se tiče tumačenja da je za ograničenja prava i sloboda nužno proglasiti izvanredno stanje, kosovski ustavni sud nije dao za pravo Thaçiju. Moguća su i po drugoj ustavnoj odredbi, kao i kod nas.
Ustavni sud BiH zaključio je da naredbe federalnog stožera o zabrani kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 godina krše njihovo pravo na slobodu kretanja te ne udovoljavaju zahtjevu razmjernosti. Nije razvidno zašto je taj dio populacije izloženiji riziku od zaraze ili njezina prenošenja. Nije razmotrena mogućnost neke blaže mjere, odluke nisu imale ograničeni rok trajanja, a ni mehanizam preispitivanja udovoljavaju li zahtjevu nužnosti kako bi bile ukinute čim to okolnosti dopuste. Vladi je dan rok od pet dana da odluke uskladi s ustavom BiH i Europskom konvencijom. O svemu tome vodit će računa i naš Ustavni sud pri ocjeni pojedinih odluka.
Američki je Vrhovni sud u svibnju odbacio zahtjev Crkve u Kaliforniji kojim se tražio prestanak ograničenja održavanja vjerske službe. Odluka je donesena s pet glasova za i četiri protiv, pri čemu se predsjednik John G. Roberts Jr. pridružio liberalnoj četvorki sudaca čija je većinska odluka bila da su ograničenja u skladu s američkim prvim amandmanom. Sudac Roberts obrazložio je: “Slična ili stroža ograničenja primjenjuju se na usporediva svjetovna okupljanja (predavanja, koncerti, kinodvorane, sportski događaji, kazališne predstave...), gdje se velike skupine ljudi okupljaju u neposrednoj blizini tijekom duljeg razdoblja”. To što se izuzeci ili blaži tretman odnosi na neke aktivnosti kao što je rad prehrambenih trgovina, banaka i praonica rublja, tu nema okupljanja u većim skupinama niti neposredni kontakt traje dulje vrijeme. Preglasanih četvero sudaca smatralo je da crkvena zajednica ima pravo na jednaki tretman u usporedivim aktivnostima koje se odvijaju uz poštivanje distance i zdravstvenih uputa. Prema pisanju New York Timesa, sudac Brett Kavanaugh citirao je presudu žalbenog suda iz drugog slučaja: “Država ne može pretpostaviti najgore kad ljudi idu na bogoslužje, a najbolje kad idu na posao ili druge svakodnevno dopuštene socijalne aktivnosti”.
Austrijske protuepidemijske mjere krajem srpnja ustavni sud je ocijenio djelomično neustavnima, te je ministar zdravstva Rudolf Anschober odmah najavio reviziju mjera, objavio je Euractiv. Ustavni suci su prigovorili zabrani napuštanja doma i regulaciji otvaranja trgovina. Mjere su u temeljima ocijenjene legalnima, ali u izvedbenoj detaljizaciji su problematične jer je ministar uzeo sebi ovlast opće zabrane ulaska na javni prostor koja mu nije dana, već samo na određena mjesta. I djelomično ublažavanje zatvaranja trgovina bilo je diskriminatorno prema tvrtkama s više od 400 četvornih metara prodajnog prostora. Problem je bio i s interpretacijom mjere prema kojoj se pri ulasku u Austriju mora imati negativan PCR test ili otići u karantenu na dva tjedna, jer se moglo shvatiti da se odnosi na sve pa je ministar najavio kroz izmjene zakona ojačati ispitivanje ustavnosti mjera i putem “vanjskog nadzora”. Prekršajni postupci su obustavljeni te je razmatrano pitanje amnestije i povrata globa.
Njemačka potvrdila mjere
Njemački savezni ustavni sud odbacio je ustavnu tužbu roditelja troje djece koji su osporavali odluku o ograničenju nastave u školama u Bavarskoj kada se ne može postići fizička udaljenost od 1,5 metra u učionicama. Sud je odbio izdati privremenu zabranu obrazlažući da ustavna prava podnositelja i njihove djece na slobodan razvoj njihove osobnosti, na obrazovanje i jednako postupanje, na posebnu zaštitu braka i obitelji te profesionalne slobode moraju ustupiti mjesto pravu na život i fizički integritet drugih ljudi. Roditelji su tvrdili kako nema konačnih dokaza da redovna školska nastava doprinosi porastu stope zaraze COVID-19 i da djeca mogu prenijeti virus, te da postoje primjerenije mjere zaštite. Bavarski viši upravni sud pozvao se na stajalište njemačkog Instituta Robert Koch koji je preporučio da djeca i adolescenti poštuju mjere fizičkog distanciranja i zdravstvena pravila. BBC je objavio da je južnoafrički sud u Pretoriji na zahtjev dvaju udruga utvrdio da su neke od mjera donesenih za lockdowna “neustavne i nevaljane” jer nisu donesene da uspore ili spriječe širenje zaraze. Vlada je dobila 14 dana za popravak. Sudac Norman Davis ustvrdio je kako je bilo pogrešno dopustiti ljudima da putuju kako bi nazočili na sprovodima, ali ne i da bi zaradili za životne potrebe prodajući na ulici, što rade mnogi Južnoafrikanci. Neke su odluke vlade bile bizarne, kao zabrana prodaje kuhane hrane, duhanskih proizvoda, alkohola pa čak i majica kratkih rukava.
Karantena i mjera izolacije koje je uvela rumunjska vlada s potpisom ministra zdravstva, suspendirane su, te je 972 ljudi koji su na testu bili pozitivni na COVID-19, na zahtjev pušteno temeljem odluke rumunjskog ustavnog suda koja je bila na snazi od 2. srpnja, sve dok parlament nije usvojio nova pravila koja su stupila na snagu 21. srpnja. Prema Euronewsu, ministar zdravstva Nelu Tatar izjavio je kako vjeruje da je do 30.000 ljudi možda napustilo izolaciju, karantenu ili medicinski nadzor.
Ustavni sud Ekvadora 28. travnja je donio odluku kako temeljna ljudska prava moraju imati učinkovito sredstvo zaštite od ograničenja i u izvanrednom stanju.
Zašto nitko iz ustavnog suda ne sjedi sa stožarom i odmah kaže što je ustavno a što ne, ustavnom sudu treba pola godine dok se međusobno dogovore što je po ustavu pravedno a što ne, dok stožar mora za polaa dana donjeti odluku, lako je poslje biti pametan.