Kada su u Banskim dvorima svjetla upaljena i vikednom do kasno u noć, u pravilu je to znak dramatičnih zbivanja u zgradi na Markovu trgu 2, gdje stoluje Vlada. No, ovaj put osvijetljeni prozori Vladinih ureda nisu skrivali nikakvu posebnu dramu. Od petka do nedjelje poslijepodne jedna je nevelika grupa ekonomskih stručnjaka, iz svijeta prakse, znanosti i izvršne vlasti, raspravljala o tomu kakva bi razvojna politika za Hrvatsku bila najbolja u iduće tri godine.
Ograničen broj stručnjaka
Vikend su u Banskim dvorima proveli ministar financija dr. Mato Crkvenac, profesor s Ekonomskog fakulteta dr. Ljubo Jurčić, glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, direktor Podravke Darko Marinac, makroekonomist Ministarstva financija dr. Velimir Rajković, ali i bivši mađarski ministar financija Lajos Bokros.
Gospodin Lajos Bokros, koji je sada u Svjetskoj banci direktor za financijske savjetničke usluge, potkraj proljeća bio je u Dubrovniku na velikom sastanku autora Strategije razvoja Hrvatke, koji je također organizirala hrvatska Vlada. Bokros slovi kao vrlo dobar poznavatelj prilika u Hrvatskoj. Taj mađarski ekonomist srednje generacije u domovini je postao gotovo karizmatska osoba nakon što je uveo paket antiinflacijskih mjera nazvanih Bokrosev paket, kojima je Mađarska počela stabilizirati svoju valutu, privlačiti strane investicije i ubrzavati put prema Europskoj uniji. Reforme što ih je inicirao Bokros bile su oštre i bolne za mađarsko društvo, pa se u rastućem otporu poslije povukao s mjesta ministra financija, ali njegove su zasluge ostale.
Maloj vikend grupi u nedjelju se pridružio i zamjenik premijera dr. Goran Granić. Zanimljivo je da su se organizatori ovaj put odlučili za modernu formu rasprave. Nije to bilo klasično savjetovanje s velikim brojem sudionika, nego svojevrstan brainstorming s unaprijed određenim temama i dovoljno ograničenim brojem sudionika da svatko može iznijeti svoje mišljenje i argumente.
Nevelika grupa stručnjaka u Banskim se dvorima okupila u petak kako bi prvo analizirala utjecaj usporavanja rasta svjetske privrede na hrvatsku ekonomiju. Na dnevnom su redu bile i projekcije makroekonomskih kretanja u iduće tri godine te dometi mogućih mjera monetarne i fiskalne politike. Rasprava se vrtjela o tomu kako povećati izvoz i investiranje: koje razvojne potencijale hrvatska privreda može aktivirati u kratkom i srednjem roku, koje su institucionalne i administrativne zapreke većem izvozu i investiranju, što mogu postojeća velika hrvatska poduzeća učiniti za veći izvoz, koje su moguće mjere deregulacije, a koji izvori financiranja. Potom su analizirane perspektive povećanja zaposlenosti: gdje su neiskorišteni rezervoari zapošljavanja, kako smanjiti fiksne troškove rada i modernizirati Zakon o radu.
Pozitivne promjene
Plan je bio i razmotriti kako prema razvoju okrenuti sustave obrazovanja i znanosti, kako nastaviti reformu poduzeća i javnog sektora te poboljšati kreditni rejting države. Kruna gotovo trodnevne rasprave bio je okvirni program mjera ekonomske i razvojne politike od iduće do 2004. godine. Za Banske dvore, kojima se često, ne bez razloga, prigovara da još nisu okupili potrebnu savjetničku ekipu, te da se nedovoljno konzultiraju sa stručnjacima izvan stranaka i struktura državne vlasti, ovaj je tihi vikend skup naznačio pozitivnu promjenu.
Deana Knežević
