Kako i od čega žive obitelji u Hrvatskoj u kojima je najmanje jedan član obitelji nezaposlen ili neaktivan, a takvih je kućanstava kod nas 40%? Budući da posljednjih desetak godina Hrvatska ima između 250 i 350 tisuća nezaposlenih građana, to je bio povod sociolozima za istraživanje kako te obitelji preživljavaju.
Rezultati istraživanja “Strategija preživljavanja – oblici i razmjeri neformalne ekonomije u hrvatskom društvu”, koje je vodio sociolog dr. Dragan Bagić s kolegicom dr. Petrom Rodik, pokazuju da imamo šest tipova kućanstava i šest strategija preživljavanja obitelji, u kojima je barem jedan član nezaposlen, a u nekima i svi odrasli.
Snalaženje na hrvatski način
Mlade obitelji žive od povremenog i rada na crno te od pomoći obitelji, druge su se u nuždi vratile roditeljima, treće u višegeneracijskim kućanstvima žive od poljoprivrede i od iznajmljivanja nekretnina, četvrti tip obitelji živi od socijalne pomoći i doplataka, peti živi na dug i od iznajmljivanja nekretnina, a šesti tip preživljava od povremenih prihoda i solidarnosti obitelji, prijatelja... – Bilo bi bolje da raspravljamo o strategiji življenja, a ne o strategiji preživljavanja, ali aktualnost ove teme odražava sliku hrvatskog društva – kazao je profesor socijalne politike Zoran Šućur na predstavljanju istraživanja u Zagrebu. Bagić ističe da su istraživanjem htjeli doznati koje su to strategije preživljavanja koje omogućavaju kućanstvima da na dugi rok dio ili većina njihovih članova izbiva s tržišta rada. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 kućanstava, među kojima ih je 450 u kojima je barem jedan član obitelji nezaposlen. Ta kućanstva preživljavaju od jedne plaće, od prodaje ili iznajmljivanja imovine, socijalne pomoći, povremenog i rada na crno, trošenja ušteđevine ili žive na dug...
– Bavimo se turizmom i to onako, kako da kažem, tu i kod dida – kazao je istraživačima član obitelji koja zarađuje od poljoprivrede, ali i od turizma. Na pitanje prijavljuje li turiste, znakovito uzvraća: “Da, sve više-manje”! Kazivač iz obitelji koja ima kredit na pitanje kako je došlo do toga da se bave iznajmljivanjem apartmana odgovara: “Pa, eto tako, iz nužde, što smo kupili tu kuću koja je bila veća nego što je nama potrebno i što smo prilagodili prostor za apartman i ovaj drugi u kojem stanujemo. Ljeti se preselimo u neizgrađeni prostor na kat pa imamo prihod od dva apartmana”. – Ova dva tipa kućanstva relativno uspješno preživljavaju – tumači Bagić. Po standardu su slični obiteljima u kojima su svi zaposleni. No, kako žive obitelji od povremenog i rada na crno? – Muž je u penziji, stariji sin radi zadnja dva, tri mjeseca, mlađi je u školi, ja radim privremene poslove... – opisuje jedna Zagrepčanka. Na pitanje kako ih pronalazi odgovorila je: Preko ljudi koje znam, to je na crno, pa preko veze i tako, poslovi čišćenja najčešće.
Meštri su skupi...
Ima kućanstava koja preživljavaju zahvaljujući solidarnosti obitelji i razmjeni usluga.
– Brat i šogorica žive u kući do nas, pomažu nam, posude novac ili hranu ako nam zatreba. Isto tako, kad njima zatreba čuvati živinu i kad ih nema doma, onda ja uskočim, moja mama također. Ona čuva djecu, vodi ih na more, pomaže pri kupnji odjeće za njih... Prisiljena sam posuditi kad kasnim s računima, kad moram kupiti djeci što im treba – kaže žena. Mnoge obitelji koje žive od poljoprivrede spašava solidarnost. “A što se tiče popravaka na kući i slično, sve ide prijateljski, preko poznanika. Ja učinim nekome nešto, oni meni... Mijenjamo ono što znamo jer su meštri skupi i tko će ih plaćati... – rezimira jedan ispitanik. Da te solidarnosti nema, mnoge bi obitelji bile na prosjačkom štapu.
>>Sinčić: Države se čerupaju kao kokoši, od država i ljudi otima se sve živo
>>Zemlja u koju posljednjih mjeseci stižu stotine Hrvata: Siromašnih sve više, a ekonomija raste
da im nije prošlih generacija,nebi imali šta iznamljivati!