LIHVARSKI KREDITI Očajna umirovljenica:

Kamate mi pojedu pola mirovine

16.12.2008.
u 20:37

Ne stišava se bura u vezi s kreditima koje stambeno-štedne zadruge nude pod lihvarskim uvjetima, o čemu je Večernjak pisao ovih dana. I danas je redakcija bila zagušena pozivima očajnih ljudi koji su u nuždi nasjeli na lihvarske kamate.

Rata – pola mirovine
– Prije tri i pol godine sa sestrom sam u Štedno-kreditnoj zadruzi CH dignula kredit od 26.000 kuna s mjesečnom ratom od 1234 kune na sedam godina. Nakon teksta u Večernjaku nazvala sam ih i šokirala se kada su mi rekli da moram isplatiti još 23 tisuće kuna, a već sam uplatila 42 rate, što je više od 50 tisuća kuna.

Rekli su da mi kredit, ako to ne platim, teče sve do svibnja 2012. pa izračunajte koliko će do tada iznositi. To je strašno, ne znam kome da ih tužim – očajna je Jasna Frajtić-Zrnec, umirovljenica iz Zagreba, kojoj će se kredit od 26 tisuća kuna do 2012. popeti na 103.656 kuna. Gospođi Frajtić-Zrnec rata kredita iznosi gotovo polovicu mirovine jer tada nije bilo zakona koji ograničava mjesečne odbitke za kredit u visini od najviše trećine prihoda.

U ugovoru umirovljenice stoji da mjesečna rata iznosi 167,82 eura u kunskoj protuvrijednosti po tečaju iz svibnja 2005., koji je tada iznosio 7,358 kuna za jedan euro. Slična sudbina pogodila je još jednu gospođu.

– I moja sestra, teško bolesna i očajna, našla se u situaciji da mora podignuti kredit od CH zadruge. Iako je stanje u kojem se nalazila bilo očito, zadruga je to, upravo onako kako ste to vi opisali u posljednja dva broja Večernjaka, iskoristila smatrajući to upravo idealnim za svoju rabotu – revoltiran je Miroslav H., koji poziva institucije da nešto učine.

Nitko ne reagira
– Neovisno o nenadležnosti HNB, zar se u ovoj ili bilo kojoj drugoj zemlji može prihvaćati i tolerirati tako bezočna pljačka, a da nema reakcije policije, inspekcije, DORH-a ili neke druge institucije. Riječ je o gotovo tisuću primjera u samo nekoliko posljednjih mjeseci ta šutnja jednostavno nije prihvatljiva. Reakcije javnosti i mjerodavnih trebale bi biti brze i odlučne – zaključio je Miroslav H.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije