U susjedstvu Hans, Szoltan ili John, umjesto Šime i Frane,
polako postaje svakodnevica za mnoge stanovnike na našoj
obali. Broj stranaca koji u Hrvatskoj kupuju kuću ili
zemljište stalno raste, a samo u prvih šest
mjeseci zahtjev za stjecanje prava vlasništva podnijelo ih
je 905. U 2004. po istom ih se poslu Ministarstvu vanjskih poslova
obratilo oko 1600. Najviše ih zanimaju stare, autohtone
kamene kuće u Istri, na južnodalmatinskim otocima poput Visa,
Hvara ili Lastova ili u priobalju u mjestašcima od
Makarske do Dubrovnika.
Procedura
Novopečenih je vlasnika kuća, stanova ili zemljišta u
Hrvatskoj, međutim, više od službenih brojki. Javna je tajna
da neki stječu nekretnine zaobilazeći propisanu proceduru. Ako dolaze
iz zemlje s kojom Hrvatska nema princip uzajamnosti pa ne mogu kupovati
u nas ili su bacili oko na poljoprivredno ili šumsko
zemljište, na što također nemaju pravo,
pribjegavaju različitim smicalicama. Osnivaju tvrtke preko kojih se
željena transakcija obavi bez problema ili sklope ugovor koji će na
potvrdu pravovaljanosti kad se, kako računaju, liberaliziraju uvjeti,
kupuju na tuđe ime i sl. U agencijama za posredovanje procjenjuju da je
od stvarnog broja broja kuća i stanova koji su prešli u ruke
stranaca regularno prodana tek polovica ili čak trećina nekretnina.
Načelni interes je i znatno veći. Više od
devedeset posto zahtjeva za kupnju kuće, stana ili građevinskog
zemljišta odnosi se na obalu. Do 2003. je najveći interes
vladao za nekretnine u Istri i na Kvarneru, a u posljednje dvije godine
proširio se na područje duž obale. Među stranim kupcima
najviše je Nijemaca i Austrijanaca, a otprije dvije-tri
godine ima i dosta Mađara, Engleza i Iraca. Odnedavno i Fancuzi
pokazuju interes kažu u Ministarstvu vanjskih poslova.
Većina bi stranaca koji dolaze na Krk za sto tisuća eura
htjela useljivu, samostojeću kuću. A to se praktično više ne
može naći ni za 200.000 eura. To su kuće kakve su prije desetak godina
stajale 50.000 eura kaže Dinko Mavrinac, vlasnik agencije
Nekretnine As na Krku.
Osim neočekivano visoke cijene, stranci se često neugodno iznenade i
kad otkriju da kuća nema vodu ili kanalizaciju. Od kamene kuće očekuju
da bude i koliko toliko useljiva, ne žele se svi upuštati u
zamašne gađevinske zahvate. Rijetki, inače, dolaze s
više od 200.000 eura.
Špekulanti
To je i za Engleze velik novac. Spremni su izdvojiti oko
150.000 eura, ali hoće manju kuću s većom okućnicom, dobrom komunalnom
i zdravstvenom infrastrukturom ako se dosele za stalno. Kod nas toga
nema previše, gradilo se nabijeno, trpalo kućerine na mali
teren. Kad to vide, bar polovica ozbiljno zainteresiranih
odustane kaže Jadranka Matešić-Delfranin, iz
agencije Adria-Mare.
U dubrovačkoj agenciji Libertas nekretnine kažu da su
špekulanti već prije pokupavali zanimljive i jeftinije
nekretnine, koje sada skupo preprodaju, pa cijene ni na dubrovačkom
području većini nisu prihvatljive.
U Dubrovniku se stan može dobiti za do 200.000 eura, a mnogi
bi za toliku svotu željeli kuću. Za najskuplje pak nema kupaca. No, ne
samo zbog cijena nego i zato što kuća za pola milijuna eura
nije vila kakvu bi Englez ili Francuz htio kažu u Libertasu.
Starih kamenih kuća po koliko toliko razumnim cijenama, pak, već
ponestaje na tržištu. I za njih su glavni interesenti,
naravno, stranci.
Kvadrat stambenog prostora
DUBROVNIK
od 2000 do 4000 eura
HVAR
od 1500 do 3000 eura
POREČ
od 1200 do 2500 eura
MAKARSKA
od 1000 do 2000 eura
KRK
od 1000 do 2000 eura
ŠIBENIK
od 1000 do 1700 eura
Po četvornom metru 1500 eura
U agenciji "Mihaela Kligge nekretnine" iz Plata kazali su nam kako potražnja za starim kućama na dubrovačkom području sve više raste.Kupuju se čak i ruševine starih kamenih kuća ili samo s preostalim vanjskim zidovima kažu u agenciji. Dodaju da potražnja raste i u Konavlima budući da tamo kuće imaju velike okućnice. Cijene starih kuća ovise o lokaciji pa je kući s pogledom na more ili u neposrednoj blizini mora, razumljivo, i cijena viša, no otprilike su 1500 eura po četvornom metru i više. (R. D.)
