Zaposlenima u obrazovanju i zdravstvu država je u petak isplatila plaće ranije nego inače, isto je bilo i s mirovinama, ali plaće bi mogle kasniti za 30 tisuća zaposlenih u 17 državnih ministarstava. Novca u proračunu ima, kaže Miljenko Fičor, glavni državni rizničar, a kasni se zbog centralnog obračuna plaća (COP-a). Ministarstvo financija stavlja pod svoju kapu sve plaće iz proračuna, u siječnju je u novi sustav uključeno 17 ministarstava, a do ožujka bit će i svi drugi. Centralni obračun plaća ustrojavao se prošlu godinu, prošao je testnu fazu, ali prva isplata plaća pokazuje da obračunski listići koje su dostavila ministarstva ne odgovaraju podacima koji se nalaze u sustavu.
Nema propuštanja
Prema interpretaciji Ministarstva financija, novi sustav ne dopušta modifikacije u plaćama koje su dosad postojale, različite iznose i dodatke za ista radna mjesta pa i isplate mimo pravilnika. Događa se da prema pravilniku neko ministarstvo ima pravo na dvije tajnice, a prema nalozima za isplatu plaće koji su dostavljeni u COP četiri. Takve se isplate neće propuštati, rezolutni su u Vladi. Novac od poreza u državni se proračun tijekom siječnja slijevao očekivanom dinamikom – prikupljeno je 16 milijuna kuna više poreza nego lani, u plusu su prihodi od PDV-a, ali padaju trošarine i doprinosi. Rashodi su bili bitno veći od lanjskih za 1,2 milijarde kuna jer je ministarstvo “uvažilo želje pojedinih proračunskih korisnika i u teškom mjesecu siječnju” išlo se na uranjene isplate za decentralizirane funkcije, potpore u poljoprivredi, mirovinske fondove, ali i interventnu nabavu lijekova. Podaci o proračunu za 2012. pokazuju da će Hrvatska zadovoljiti fiskalno pravilo za tu godinu, a ministar financija odbija optužbe da je lanjski proračun zatvoren povećanjem poreza.
– Vlada je podigla efikasnost naplate i uvela red u plaćanje. Porezno se opterećenje tvrtki nije povećavalo – ponovili su u ministarstvu, uvjereni da će do lipnja postići zadovoljavajuće rezultate s predstečajnim nagodbama, i neplaćanje svesti u uobičajene okvire od 30 ili 60 dana. Idućeg će tjedna početi razgovori i o sanaciji zdravstva koje će vrlo brzo doći do redovitih rokova plaćanja. Do lipnja bi se trebale završiti i sve predstečajne nagodbe, dosad je stiglo 3155 zahtjeva iz tvrtki sa 24 tisuće zaposlenih koje imaju 30 milijardi kuna obaveza.
Obustavljaju isporuke
Radi transparentnosti svi podaci o nagodbama javno se objavljuju, ali neke su ih tvrtke počele zloupotrebljavati, kažu u Ministarstvu financija. Ina, primjerice, takvim tvrtkama zaustavlja isporuku nafte.
– Za nas je to bio šok i zaprepaštenje – kazao je Linić te dodao kako je to protivno namjeri vlade koja je pokrenula predstečajne nagodbe kako bi pomogla dužnicima. Tvrtke trebaju normalno poslovati dok traje nagodba. Iz Ine su pak poručili da je njihova odgovornost usmjerena na dugoročno održivo poslovanje i da su mehanizmi osiguranja plaćanja koje koriste uobičajna praksa u poslovanju.
– Devijantno ponašanje nije na Vladi nego privrednici stvaraju probleme. Čak ni bankarski sustav nije toliko zao koliko su privrednici međusobno – kazao je Linić izrijekom spomenuvši samo Inu.
>>Linić o plaćama državnih službenika: Nema više varanja!
Tko pametan još vjeruje avangardi radničke klase? Love nema, kredita nema, sad je svima jasan pojam smeće.