Ministar s potpredsjednikom EK

Grčić: Pripremljenu listu od 77 projekata reducirali smo na 25

Branko Grčić
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
1/2
23.02.2015.
u 12:50

- Zato ćemo ovih dana pozvati privatne ulagače da iskažu svoj interes za ovu Junckerovu inicijativu kako bi im Vlada bila potpora u realizaciji projekata – dodao je Grčić.

U sklopu putujuće kampanje promicanja novog Plana ulaganja za Europu u svih 28 država članica EU-a, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost Jyrki Katainen posjetio je danas Sabor, a kasnije i Vladu gdje se prvo sastao s premijerom Zoranom Milanovićem, a kasnije i s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i EU fondova Brankom Grčićem. Plan ulaganja vrijedan 315 milijardi eura usmjeren je na poticanje rasta i zapošljavanja u Europi, stimulirajući pri tome isključivo privatni sektor te projekte javno-privatnog partnerstva, posebno one visokog rizika.

Grčić je na konferenciji za novinare nakon sastanka s Katainenom da je Hrvatska vrlo brzo reagirala na ovaj plan koji je krajem studenog prošle godine predstavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

- Pripremili smo listu 77 projekata, s tim da smo jasno izdvojili one koji su od strateške važnosti za Hrvatsku. Tako je ta lista bitno reducirana na 25 projekata vrijednih 9 milijardi eura, od čega bi se u iduće tri godine mogli realizirati projekti vrijedni 2,2 milijarde eura – objasnio je Grčić, naglasivši kako to nisu privatni projekti, već očito javno-privatno partnerstvo.

- Zato ćemo ovih dana pozvati privatne ulagače da iskažu svoj interes za ovu Junckerovu inicijativu kako bi im Vlada bila potpora u realizaciji projekata – dodao je Grčić.

Glavna poruka privatnom sektoru je da i za njih ima mogućnosti, kaže Katainen.

- Prvi i najvažniji dio plana je jača uspostava zajedničkog jedinstvenog tržišta. Hrvatska ga je od ulaska u EU očito to iskoristila s obzirom da je povećala izvoz, ali zajedničko tržište još nije usklađeno, posebno digitalno i energetsko tržište te tržište kapitala – pojašnjava potpredsjednik Europske komisije Katainen te naglašava kako treba pripremiti veći broj projekata koje će onda Komisija nuditi ulagačima iz privatnog sektora, prvenstveno osiguravajućim društvima i investicijskim bankama. Podsjeća da se dio fonda usmjerava na rizična ulaganja, privatna ili javno-privatno-partnerstvo, nikako isključivo javne projekte.

- U iduće tri godine na raspolaganju je 60 milijardi eura, a poanta svega je mobilizirati privatni novac. Mnoge manje zemlje članice EU se boje koliko će imati koristi od ovog fonda, no Fond neće financirati Vlade nego privatni sektor i samo o njemu ovisi koliko će novca povući. Svatko ima šansu – kaže Katainen te dodaje kako ovo ipak nisu bespovratna sredstva već sredstva koja će se vraćati.

Grčić je naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za područje energetike, a tu bi bili LNG terminal i neki manji projekti, ali i Jadransko-jonski plinovod.

- Zanimaju nas i infrastrukturni projekti, posebno projekti željeznica, tu će nam trebati pomoć jer sredstva iz strukturnih fondova EU neće biti dovoljna. Izuzetno smo zainteresirani i za pomoć u razvoju financijskih instrumenata podjele rizika potpore malim i srednjim poduzetnicima, a želimo razviti i širokopojasnu mrežu kako bi Internet bio dostupan i na najudaljenijim i najmanje razvijenim sredinama RH – pojasnio je Branko Grčić.

Milanović i Katainen razgovarali o uspostavi novog Europskog fonda za strateška ulaganja unutar EIB- a 

Milanović i Katainen na današnjem sastanku razgovarali su o uspostavi novog Europskog fonda za strateška ulaganja unutar EIB- a te mogućnostima koje taj Fond otvara Hrvatskoj, priopćio je Ured predsjednika Vlade. 

Tijekom razgovora je naglašena važnost izrade kvalitetne liste projekata na razini EU koja bi bila transparentna te omogućavala mobilizaciju privatnih investicija.Također, kao pitanje od ključne važnosti, naglašen je dovršetak stvaranja jedinstvenog tržišta EU, posebno u smislu digitalnog jedinstvenog tržišta, jedinstvenog tržišta kapitala kao i energetskog tržišta, navodi se u priopćenju.

Potpredsjednik EK s članovima saborskih odbora

U sklopu putujuće kampanje promicanja novog Plana ulaganja za Europu u svih 28 država članica EU-a, potpredsjednik Europske komisije (EK) i povjerenik za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost Jyrki Katainen sastao se u ponedjeljak i s članovima saborskih Odbora za gospodarstvo, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove i Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.

Plan ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura, koji je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker krajem studenoga 2014. predstavio Europskom parlamentu (EP), usmjeren je na poticanje rasta i zapošljavanja u Europi.

- Cilj plana nam je stvoriti milijun novih radnih mjesta kroz privatni sektor, istaknuo je Katainen u Saboru.

Plan bi trebao djelovati putem: uspostave novog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), za koji će se jamstva osigurati iz javnih sredstava radi mobilizacije dodatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura tijekom iduće tri godine; uspostave vjerodostojnog portfelja projekata uz program pomoći kako bi se ulaganja usmjerila na najvažnija podrućja; te akcijskog plana kojim bi Europa privukla ulaganja i kojim be se uklonila regulatorna uska grla odnosno poboljšalo poslovno okruženje i uvjeti financiranja.

- EFSU će se uspostaviti u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i trebao bi početi djelovati u lipnju ili srpnju ove godine, rekao je Katainen. Temeljit će se na jamstvu iz proračuna EU-a u vrijednosti od 16 milijardi eura, uz 5 milijardi eura koje osigurava EIB. Sredstva iz fonda bi se trebala uložiti u infrastrukturu, posebno širokopojasne i energetske mreže te prometnu infrastrukturu u industrijskim središtima, obrazovanje, istraživanje i inovacije, obnovljive izvore energije, mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Tim će se poduzećima pomoći da nadoknade manjak kapitala tako što će im se osigurati veći iznosi izravnog vlasničkog kapitala i dodatna jamstva za zajmove malim i srednjim poduzećima.

Zajedničkoj radnoj skupini EK-a i EIB-a, osnovanoj u rujnu 2014., države članice već su počele dostavljati popise projekata. Odabrani projekt trebali bi imati potencijal za poticanje drugih izvora financiranja, biti razumnog opsega i dovoljno prilagodljivi, uzimajući u obzir sektore odnosno podsektore.

Podsjetimo, Hrvatska je predložila 77 projekata ukupne vrijednosti 21,54 milijarde eura, među kojima projekt Zagreb na Savi, TE Plomin C, LNG terminal Omišalj, Centar za gospodarenje otpadom grada Zagreba, projekt razvoja širokopojasne infrastrukture...

EK i EIB planiraju pokrenuti i glavni program tehničke pomoći za utvrđivanje projekata i povećanje njihove privlačnosti za privatne ulagače, a namjerava se uspostaviti savjetodavni centar za ulaganja, u kojemu će promotori projekata, ulagači i javna upravljačka tijela moći dobiti savjetodavne usluge.

-Naša poruka je vrlo jasna: pokušavamo u vrlo kratkom razdoblju usmjeriti nova ulaganja u poslovne pothvate za koje nedostaju financijska sredstva, u start-up poduzeća te infrastrukturna ulaganja poput prometa i širokopojasne povezanosti, novih škola i bolnica. Ovu kampanju smo pokrenuli kako bismo javnom i privatnom sektoru objasnili kako sudjelovati u ulaganjima, zaključno je naglasio Katainen.

>> Europska komisija i EIB daju milijune za zelenu infrastrukturu

Komentara 6

Avatar mirica19
mirica19
12:51 23.02.2015.

Pokušavamo, s naglaskom na VRLO KRATKOM RAZDOBLJU, osigurati što više inevesticija i radnih mjesta, pa gospodo gdje ste do sada bili?! Sve se to moglo u prvoj godini mandata, sram vas može biti.

ZG
zg223
12:00 23.02.2015.

silne milijarde i milion radnih mjesta a ja necu vidjeti ni jedno ni drugo :/

Avatar upitnik.pita
upitnik.pita
13:51 23.02.2015.

...a listu će dalje reducirati na 2 ili manje projekata...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije