‘Skoplje više ne postoji!“, bile su to prve riječi radijskog spikera, koje su se, u 7 sati ujutro, 26. srpnja 1963. godine, prve čule iz grada, koji je, prije nepuna dva sata, bio sravnjen sa zemljom. Tog je dana, u 5 sati i 17 minuta, Skoplje pogodio stravičan potres, jačine 9 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici, odnosno 6,1 stupanj po Richteru. U samo nekoliko sekundi, poginulo je 1070 ljudi, a 4000 ih je bilo ozlijeđeno. Epicentar potresa bio je ispod centra grada, a njegova se razorna snaga osjetila duž doline rijeke Vardar, na području od čak 50.000 četvornih kilometara.
Iako je siloviti udar potresa, praćen snažnom tutnjavom, koja se čula iz utrobe zemlje, trajao samo desetak sekundi, u tih je desetak sekundi nestao čitav jedan grad – srušeno je 15.800, a oštećeno 28.000 stanova te je oko 200 000 ljudi ostalo bez svog doma. Sa zemljom su sravnjena tri kazališta, Povijesni muzej, zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, hotel Makedonija, Pošta, Željeznička stanica...
VEZANI ČLANCI:
„Vidio sam ratove, glad, teror, strijeljanja, koncentracijske logore, zatvore, umiranje - svaku muku. Ali potres je strašniji od svega toga. To je stihija koja dolazi sa svih strana, ruši, tutnji, izbezumljuje i oduzima i posljednju nadu za spas“, potresne su to riječi koje je, u prvom novinarskom izvješću iz razorenog grada, napisao Jovan Popovski, tadašnji dopisnik Politike iz Skoplja, koji je i sam preživio katastrofu. O tragediji su tada detaljno izvještavali i novinari Večernjeg lista, a njihovi su članci i do danas sačuvani u našoj arhivi.
Sljedećeg jutra u Skoplje je stigao Josip Broz Tito. Šokiran prizorima koje je zatekao, građanima razorenog grada poručio je da će svi narodi tadašnje Jugoslavije, zajedničkim snagama, nastojati ublažiti nesreću koja ih je zadesila. No, nije to bila katastrofa „s granicama“, nesreća Skopja, Makedonije niti Jugoslavije, bila je to katastrofa svjetskih razmjera. Nakon vijesti, koju su objavili svi svjetski mediji, pomoć u novcu, medicinskim timovima i građevinskim ekipama ponudilo je odmah 78 zemalja iz cijelog svijeta. Ukupna šteta bila je procijenjena na 600 do 800 milijuna dolara te je 35 država zatražilo od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da pomoć za Skoplje uvrsti na popis svojih agenda.
Ujedinivši svijet u plemenitom cilju, Skopje je dobilo titulu 'Međunarodni grad solidarnosti'. Uz međunarodnu pomoć, grad je ponovo izgrađen. U znak zahvalnosti, obnovljene ulice tog grada dobile su simbolična imena po zemljama i gradovima koje su, u trenutku tragedije, priskočile u pomoć te se, danas, 60 godina nakon razornog potresa, u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, možete prošetati Drezdenskom i Varšavskom, Rimskom i Bečkom, Moskovskom i Praškom, Ulicom Nju Delhija i Ženevskom....
Iako je prije šest desetljeća čak 80 posto grada bilo potpuno sravnjeno sa zemljom, Skoplje se i po treći put u svojoj povijesti, diglo, kao Feniks iz pepela.
VIDEO Hrvatsku obalu tijekom noći zahvatilo je nekoliko požara
