Rodna godina za sve plodove zemlje nagradila je obilno i kestenove šume, kojih je čak 1540 hektara na području grada Petrinje. Na Hrastovačku goru izletnici svakodnevno dolaze po slasni jesenski plod iz svih pravaca Hrvatske, pa čak i iz Bosne i Hercegovine.
Višak u hladnjaču
– Izbezumili smo se koliko je kestena oko nas - iznenadili su se planinari iz središta ravne Slavonije, Osijeka te dodali kako se može brati i lopatama. Pitomi kesten je vrijedno drvo s iskoristivim stablom, plodovima i cvijetom, pa nije dozvoljeno neplansko iskorištavanje i uništavanje. Pojedinačno se odobrava ubrati do deset kilograma ploda dnevno, a svaki višak Hrvatske šume naplaćuju 2,5 kune po kilogramu. Lugari nadziru berače, od kojih se otkupljuje s ceste ili ruba tržnice. Vreće kestena vagao je i preuzimao slastičar iz Đakova. Uz izdavanje računa, u njihovom uredu u Gupčevoj ulici, plaćao je po tri kune za kilogram, a rekao je i kako godinama u ovo doba dolazi u Petrinju i okolicu. Kesten sprema u hladnjaču i cijelu zimu koristi za slastice, daleko od bogatih banovinskih kestenovih šuma.
Kesten je poveznica više djelatnosti u Petrinji. Gradska ustanova za obrazovanje odraslih u poljoprivredi Centar za šljivu i kesten osnovan je 2008., od 2010. aktivna je Udruga za ekologiju i razvoj Put kestena, ovo drvo u središtu je pozornosti i Ekološke udruge Zrinska gora, a stručno, poslovno i gospodarski stalna briga šumara.
Put kestena
U projektu Put kestena realizirana je prva faza uređenja pješačko izletničke trase, a u cilju vrednovanja, zaštite i gospodaranja autohtonim sortama pitomog kestena prije tri godine zaključen je sporazum o osnivanju prvog pokusnog nasada ove šumske kulture. Parcela od 1500 hektara nalazi se iznad sela Gornja Bačuga, stručno vođenje preuzeo je Hrvatski šumarski institut, za Hrvatske šume koordinira Uprava šuma Sisak, a po sporazumu svoje zadaće imaju i partneri Grad Petrinja, Put kestena i Centar za šljivu i kesten.
