Na svečanosti 24. obljetnice osamostaljenja u središtu Kijeva ukrajinski je predsjednik poručio da Ukrajinu čeka ključna godina obrane od ruskih nastojanja da spriječe približavanje te države Zapadu.
Gomilanje snaga
Nakon toga Porošenko se uputio u Berlin u kojem se susreo s Angelom Merkel i Francoisom Hollandeom, a tema je bila u posljednje vrijeme sve češće narušavani sporazum o prekidu vatre dogovoren u Minsku.
– Kroz 25. godinu naše samostalnosti moramo proći kao po tankom ledu. Treba razumjeti da i najmanji pogrešan korak može biti fatalan. Nastavlja se rat za ukrajinsku neovisnost – rekao je Porošenko okupljenim Ukrajincima ne propuštajući priliku da Rusiju usporedi i s – Mordorom. Nekako se čini da je Porošenko slično slušao i u Berlinu, u kojem je na konferenciji za novinare Merkel izjavila da se mirovni sporazum ne poštuje te se sve mora učiniti kako bi se ispoštovao dogovor postignut u Minsku.
U međuvremenu, uz svakodnevna kršenja prekida vatre, razmjenjuju se i optužbe proruskih separatista te Ukrajinaca o gomilanju snaga. Porošenko je tako prije izjavio da je duž granice s Ukrajinom razmješteno oko 50.000 ruskih vojnika, dok ih se još devet tisuća nalazi u samoj Ukrajini podupirući nastojanja separatista. S druge strane snage samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike upućuju na gomilanje ukrajinskih snaga. Otprilike 90.000 vojnika i 450 tenkova te drugo naoružanje i sredstva priprema se za konačno slamanje pobunjenih oblasti. Sve to izgleda kao priprema za posljednju ofenzivu prije zime što bi bio logičan potez i jedne i druge strane s obzirom na to da su obje nezadovoljne sadašnjim stanjem. Niti su prorusi u kontroli željenog područja u cijelosti niti je Ukrajina blizu svojih granica koje bi u nekoj perspektivi voljela čak i hermetički zatvoriti.
Pritisak na Donjeck
Aktivnosti se s ukrajinske strane odvijaju prema Donjecku, ponajviše prema uporištu Gorlovka i Lugansku, gdje su posljednjih tjedana prije primirja Ukrajinci izgubili pritisak na ta dva najveća grada u rukama pobunjenika. Vojne akcije čine se logičnima s obzirom na to da u međuvremenu nije bilo nikakvih pregovora o političkom statusu dviju pobunjenih regija što sada službena Rusija koristi kao izgovor za oštriju retoriku. Konkretan odgovor stigao je s druge strane oceana.
SAD je najavio premještanje određenog broja radaru nevidljivih lovaca F-22 u Europu, uz mjesec dana duge vojne padobranske vježbe zajedno s drugih 11 članica NATO-a. No, ne slažu se svi s američkom politikom bezrezervne podrške Kijevu. Oglasio se i Henry Kissinger koji takvu politiku udaljavanja od Rusije, odnosno pokušaj njezina slamanja, smatra potpuno pogrešnom. Kissinger kaže da će Rusi o Ukrajini misliti na poseban način, te se i zbog toga na taj odnos ne može gledati na krut način odnosa među dvjema državama, pogotovo ne onako kako se to čini u zapadnoj Europi. Lošu ulogu za Ukrajinu, misli Kissinger, odigrao je i EU koji je svojim zahtjevima doveo bivšeg predsjednika Janukoviča u bezizlazan položaj, a Ruse natjerala da misle kako nisu u pitanju samo gospodarski interesi. Upravo je taj potez podijelio Ukrajince, a Rusiju učinio protivnikom.
>>Proruski separatisti na istoku Ukrajine nezadovoljni jer Putin sve investicije gura na Krim
>>Putin u mini podmornici zaronio na dubinu od 83 metra kako bi vidio olupinu iz doba Bizanta
Nisu Rusi p.... kao Srbi da bježe.......