Udruga sportskih kladionica u kojoj su svi kladioničari koji su preživjeli krizu, osim državne Hrvatske Lutrije i Wettpunkt, tvrdi da ministar financija Slavko Linić novim Zakonom o igrama na sreću, pokušava u monopolistički položaj dovesti Hrvatsku lutriju i na taj način ugroziti poslovanje ostalih kladionica.
Takav su zaključak izveli iz prijedloga po kojem se ukida mogućnost klađenja na lutrijske igre, što je u svijetu standard te zbog prijedloga da se samoposlužni terminali za klađenje izbace iz ugostiteljskih objekata.
U Udruzi tvrde da Ministarstvo financija namjerno krivo interpretira domenu lutrijskih igara, koje imaju pravo organizirati samo državne lutrije, te ističu da je klađenje na lutrijske igre standard u svijetu, kao i u Hrvatskoj jer ga kladionice u ponudi imaju već deset godina.
- Omogućavanje priređivanja klađenja na izvlačenje loto brojeva Hrvatskoj lutriji d.o.o,. a onemogućavanje ostalim priređivačima, predstavlja jedino i samo diskriminaciju i stvaranje monopola- poručila je Marina Habuš, tajnica Udruge ističući da će i državni proračun patiti zbog odluke da se pogoduje Lutriji.
Udruga podsjeća da je osam privatnih kladionica, koliko ih posluje na tržištu, u proračun lani uplatilo oko 600 milijuna kuna, kroz naknade i koncesije te doprinose za 4000 njihovih zaposlenika i porez na dobit. Inače, lani su kladionice imale 5,6 milijardi kuna uplata, ali i 4,6 milijardi kuna isplata pa je ukupni rezultat bio negativan za većinu, jer je pet od osam kladionica poslovalo s neto gubitkom između 5 i 45 milijuna kuna. Lani je na temelju uplaćenih mjesečnih naknada od strane kladionica po osnovi 5 posto poreza na uplatu, privatni sektor uplatio oko 240 milijuna kuna u državni proračun dok je Hrvatska Lutrija uplatila u segmentu klađenja ukupno oko 32 milijuna kuna. U segmentu automat klubova privatnici su uplatili oko 203 milijuna kuna, dok je Hrvatska Lutrija uplatila u državni proračun oko 11 milijuna kuna.
Žale se i zbog nedorečenosti propisa kojeg je objavilo Ministarstvo jer se naprimjer u slučaju uklanjanja terminala za klađenje ne zna odnosi li se to na sve aparate ili samo na one koji će se ubuduće postavljati te tko će nadoknaditi štetu koja bi mogla nastati vlasnicima terminala za klađenje koji su uložili milijunske iznose u razvoj tog projekta te vlasnicima ugostiteljskih lokala. Kladioničari tvrde da rade u jednom od najbolje uređenih sektora u državi, koji je u sustavu fiskalizacije bio prije svih, ali upozoravaju da bi se država, umjesto terminalima za uplate i lutrijskim igrama, trebala pozabaviti stranim kladionicama koje rade u Hrvatskoj, po mišljenju Udruge, ilegalno.
>>U Sl. Brodu oko srednje škole ima čak sedam kladionica
