Kultni slavonski napjev

Knjiga puna bećarca: 'Ako sad niste dobili inspiraciju, nećete nikad!'

storyeditor/2023-11-08/PXL_181023_104796076.jpg
Ivica Galović/PIXSELL
12.11.2023.
u 13:06

Svatko od nas može u sebi pronaći jednog bećara koji se krije u našem muzeju – kažu u Pleternici

"Moja mala u'vatila zeca, pustit će ga devetog mjeseca." "Dok smo živi, i dok će nas biti, bećarluk se mora nastaviti!"

Predstavljanje bećarca kao narodne baštine koja izranja iz prošlosti i obnavlja se u svakodnevnim situacijama do današnjih dana. Svrha je to putujuće izložbe u svijetu jedinstvenoga pleterničkog Muzeja bećarca "Fenomen u dva stiha".

Građa za izložbu nastajala je i rasla odmah nakon osnutka muzeja u veljači ove godine, jer su ljudi kontinuirano donosili stare zapise bećarca, osobne dokumente, bilježnice, knjige, tiskane publikacije i ostale predmete vezane za ovaj kultni slavonski napjev. Svu tu vrijednu pisanu građu muzealci nisu htjeli čuvati samo za sebe, nego su ih uvrstili u izložbu.

Fenomen u dva stiha

Autori žele ispričati novu priču o bećarcu u svim hrvatskim muzejima i knjižnicama, kako bi se svatko u njoj pronašao. Prilika je to za stjecanje novih saznanja o povijesti bećarca, ali i za uživanje u njegovoj živoj i nadahnutoj izvedbi.

Izložba je krenula iz svoje kuće, iz Pleternice, a nastavljena je u Slavonskom Brodu, Baranji, Kutini i diljem Lijepe Naše.

– Svrha je izložbe prikazati bećarac kao živu baštinu. Možemo reći, muzej bećarca u malome. Želimo prikazati bećarac u raznim krajevima Hrvatske, ali i izvan njezinih granica – kaže autor izložbe Mario Katić.

Izložba je podijeljena u tri dijela. Prvi dio naziva se bećarac kao pisana riječ i u njemu se napjev prikazuje kroz ostavštinu brojnih skupljača, zapisivača i istraživača, i to ne samo usmenom predajom nego i kao pisanu baštinu.

Drugi dio izložbe naziva se živa baština. Bećarac je nešto što ne prestaje i ne izumire i autori ga stoga predstavljaju upravo tako – kao živu baštinu.

Treći dio izložbe naziva se inovativan pristup tradicijskoj kulturi i u njemu se Muzej bećarca prikazuje od ideje koja je krenula uvrštenjem bećarca na UNESCO-ovu listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2011. godine do samog otvorenja muzeja 2023.

– Bećarac se i danas u raznim melodijskim inačicama pjeva diljem Šokadije. Prenosi se usmenom predajom, odnosno pjevanjem i sviranjem – objašnjava Katić.

Izložba putuje Hrvatskom, pokazujući u svim njezinim krajevima, a isto tako i u zemljama u susjedstvu važnost muzeja bećarca, ali i veliku povezanost i uključenost mnoštva ljudi koji rade na očuvanju ove važne kulturne baštine.

Pleterničani žele dovesti svoj muzej u sve hrvatske gradove, uvjereni kako u svakome od nas čuči jedan bećar. Treba ga samo pronaći, a to je najlakše učiniti u muzeju bećarca. Stoga je u muzej uvedena i jedna novina – knjiga u koju posjetitelji upisuju bećarce!

– Kao i svaka druga ustanova, i mi imamo knjigu dojmova, ali mi smo tome dodali i knjigu bećaraca. Često se volimo našaliti s našim posjetiteljima pa im, kad obiđu našu izložbu, kažemo: ako sad niste dobili inspiraciju za bećarac, nećete nikad! Vjerujte, imaju inspiracije i knjiga je puna – kaže Jasna Hoffmann, ravnateljica Javne ustanove Pleternica koja upravlja Muzejem bećarca.

POVEZANI ČLANCI:

Svjetska baština

Bećarac je svjetska baština, kulturološki fenomen u samo dva stiha i živuća tradicija Slavonije, Baranje i Srijema.

S druge strane, Muzej bećarca višemedijski je interpretacijski centar koji čuva sve blago kulture, baštine, naslijeđa i običaja ovog dijela Hrvatske. Mjesto je to u kojemu možete vidjeti, čuti ili pročitati više od milijun bećaraca, gdje se bećarac predstavlja tijekom cijeloga čovjekova života i gdje je tradicionalna baštinska priča ispričana na moderan način sa svim suvremenim tehnikama – glazbom, videom, vizualnim zapisima.

Posjetitelji ovoga, sve samo ne klasičnog muzeja ne kriju oduševljenje. Zbog svoje interakcije odličan je za djecu, jer djeca na interaktivan i zanimljiv način uče, čuvaju i prenose baštinu.

S druge strane, to je muzej koji posebno emotivno doživljavaju pripadnici treće, zlatne dobi, jer u njemu iznova proživljavaju sve ono što je nekada bilo dijelom njihove mladosti.

– U stvaranju našeg muzeja sudjelovalo je mnogo ljudi, kazivača, folklornih društava, ljudi koji su dali svoj doprinos čuvanjem i prenošenjem nekadašnjih običaja koje mi danas njegujemo i oživljavamo – istaknula je Hoffmann.

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: Zagreb: Uoči otvorenja, gradonačelnik Tomašević obišao Kazalište Komedija

Komentara 1

MI
Mikis
10:11 13.11.2023.

svaka cast rođo, svaka čast!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije