Na temelju kontrola nadležnih službi i inspekcija te utvrđenih nepravilnosti tijekom prošle godine s hrvatskog tržišta opozvano je 94 različitih proizvoda, što u mjerodavnim institucijama smatraju potvrdom visoke učinkovitosti sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj. U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kažu da se najveći broj prošlogodišnjih obavijesti o opozivu proizvoda, njih 85, odnosio na hranu, a ostatak na hranu za životinje i materijale u kontaktu s hranom.
Broj opozvanih proizvoda, navode u HAPIH-u, manji je nego u 2022. godini, kada je objavljeno ukupno 116 obavijesti o opozivima, a u ovoj godini je s tržišta opozvano 16 različitih proizvoda, od kojih se 12 odnosilo za hranu, tri za hranu za životinje, a jedan za materijale u kontaktu s hranom.
Analize prehrambenih proizvoda provode se u ovlaštenim i referentnim laboratorijima, koje određuje Ministarstvo poljoprivrede, a među ovlaštenim institucijama su Hrvatski veterinarski fakultet, Hrvatski veterinarski institut, Nastavni zavod za javno zdravstvo "Andrija Štampar", Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski Zavodi za javno zdravstvo i HAPIH.
Lani su najčešće bili povučeni proizvodi iz kategorije mesa i proizvoda od mesa, osim peradi, ukupno 13 proizvoda, i to u najvećem broju slučajeva zbog utvrđenih patogenih mikroorganizama i, u manjoj mjeri, alergena. S tržišta je povučeno 11 proizvoda iz kategorije orašastih plodova, njihovih proizvoda i sjemenki zbog prisustva različitih kemijskih kontaminanata, alergena, mikotoksina i patogenog mikroorganizma, te isti broj proizvoda iz kategorije žitarica i pekarskih proizvoda zbog kemijskih kontaminanata, ostataka pesticida i mikotoksina.
VEZANI ČLANCI:
U kategoriji voća i povrća povučeno je devet proizvoda, u kategoriji dijetalna hrana, dodaci hrani i obogaćena hrana osam proizvoda, kod gotovih jela i snacka šest proizvoda, a ostatak se odnosi na ostale prehrambene proizvode, krmne smjese, ribe i riblje proizvode.
U HAPIH-u pojašnjavaju da mjere o povlačenju ili opozivu proizvoda s tržišta mogu dobrovoljno pokrenuti gospodarski subjekti u poslovanju s hranom, tada se pokreće postupak povlačenja ili opoziva i o tome obavještava Državni inspektorat (DIRH). Ako inspekcija utvrdi da proizvod ne ispunjava sigurnosne zahtjeve, rješenjem određuje povlačenje ili opoziv s tržišta, a DIRH objavljuje obavijest za potrošače, neovisno je li opoziv pokrenula tvrtka u poslovanju s hranom ili je to naredila inspekcija.
U Agenciji napominju da je, prema zemlji podrijetla, najviše povučenih proizvoda lani bilo iz EU, ukupno 48, među kojima iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, Italije, Belgije, Poljske i Slovenije. Slijede 24 proizvoda iz Hrvatske, šest iz Kine, tri iz Turske i dva iz Indije.
Zakonom o hrani određeno je da sustav brzog uzbunjivanja za hranu uz DIRH i Ministarstvo poljoprivrede čini i HAPIH, koji na zahtjev DIRH-a izrađuje inicijalnu procjenu rizika za zdravlje ljudi, na temelju koje DIRH donosi odluke o poduzimanju mjera. Kako bi se pravovremeno i učinkovito odgovorilo na pojavu različitih opasnosti u hrani i hrani za životinje procjenu treba napraviti u najkraćem roku, najviše u tri sata, stoga je u HAPIH-ovom Centru za sigurnost hrane i Centru za zaštitu bilja organizirano 24-satno dežurstvo sve dane u godini.
U HAPIH-u kažu da je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj dio europskog sustava, koji se smatra najsigurnijim i najrigoroznijim na svijetu jer su kriteriji za sigurnost postavljeni visoko iznad vrijednosti koje bi mogle biti štetne za zdravlje ljudi. Evidentirani rezultati, transparentna objava obavijesti i promptno povlačenje hrane s tržišta potvrda su visoke učinkovitosti sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj i održavanja najviše moguće razine zaštite zdravlja potrošača. S razvojem društva raste i svijest ljudi o mogućim rizicima iz hrane, a cilj nam je osvijestiti potrošače da su i oni aktivni dionici sustava, poručuju iz HAPIH-a.
GALERIJA Ovo su najduži mostovi u EU: Znate li da to u Hrvatskoj nije Pelješki most?
