RIM – Ako zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić bude pozvan u Vatikan, na koji bi položaj mogao doći? Iako je glasnogovornik Zagrebačke nadbiskupije Željko Faltak odbacio mogućnost Bozanićeva odlaska u vatikansku službu i takve najave nazvao novinarskim špekulacijama, pogledajmo ipak koja bi ključna mjesta u Vatikanu mogla biti ispražnjena. Na stranu to što se u Rimu ne spominje Bozanićevo ime na popisima mogućih kandidata za neki vatikanski položaj te što je i papa Benedikt XVI. bio zadovoljan pohodom Hrvatskoj, pa prema tome i radom zagrebačkog nadbiskupa, u hrvatskim glasilima već se duže vrijeme spominje mogućnost prelaska hrvatskog kardinala u vatikansku kuriju. Hrvatski novinari zasigurno nisu izmislili takvu mogućnost nego su je čuli od hrvatskih crkvenih izvora. Dakle, neki hrvatski crkveni krugovi htjeli bi unaprijediti Bozanića. No, prije negoli se njemu nađe položaj u Vatikanu, trebalo bi pronaći njegova zamjenika na čelu Zagrebačke nadbiskupije. Novi zagrebački nadbiskup trebao bi, prije svega, zagovarati europsku orijentaciju Hrvatske, dakle morao bi nadglasati euroskeptične struje u hrvatskoj Crkvi. Uostalom, i papa je jasno poručio Hrvatima da je njihovo mjesto u Europskoj uniji. Prema tome Bozanićev bi nasljednik trebao biti još veći europejac.
A, na koji bi položaj mogao doći Bozanić u Vatikan?
Na čelu Papinske komisije za grad i državu Vatikan talijanski je kardinal Giovanni Lajolo, koji je prije više od godine dana navršio 75 godina i prema tome već je papi predao molbu za umirovljenje. Još nije izabran kardinal koji će ga naslijediti. Posljednja smjena na nekom ključnom položaju u Vatikanu zbog nečijeg umirovljenja bila je 10. svibnja 2011., kada je na položaju pročelnika Kongregacije za evangelizaciju naroda umirovljen indijski kardinal Ivan Dias i to manje od mjesec dana od njegova 75. rođendana. Za pročelnika Kongregacije za evangelizaciju naroda papa je imenovao talijanskog nadbiskupa Fernanda Filonija. Dakle, to je mjesto riješeno.
Sljedeći kardinal na visokom položaju u Vatikanu koji je ispunio uvjete za umirovljenje pročelnik je Kongregacije za nauk vjere, američki kardinal William Joseph Levada, koji je na tom položaju od 2005., odnosno od kada je Joseph Ratzinger imenovan papom. Levada je 15. lipnja 2011. proslavio 75. rođendan, ali pretpostavlja se da će na položaju čuvara crkvene doktrine ostati najmanje do kraja ove godine. Bi li na čelo bivše inkvizicije mogao doći Bozanić? Već je jednom jedan hrvatski kardinal postao pročelnikom Kongregacije za nauk vjere. Franjo Šeper, koji je postao zagrebačkim nadbiskupom 1960., proglašen kardinalom 1965., pozvan je u Vatikan 1968., gdje ga je papa Pavao VI. imenovao pročelnikom Kongregacije za nauk vjere. Na tom je položaju ostao gotovo do svoje smrti, a 1981. zamijenio ga je Ratzinger, koji je u Vatikan pozvan iz Münchena. Poslije Ratzingera na čelu Sant'Uffizia bio je Levada. Dakle trojica "stranaca“ od 1968., kada je talijanskog kardinala Ottavianija naslijedio Šeper, bila su na čelu najvažnije od devet postojećih kongregacija pa će talijanska struja u Vatikanu teško dopustiti dolazak još jednog netalijana.
Predsjednik Papinskog vijeća za obitelj, talijanski kardinal Ennio Antonelli 18. studenoga ove godine navršit će 75 godina. To je jedino od 12 papinskih vijeća na čelu kojeg netko ove godine slavi 75. rođendan. Bi li predsjednik Papinskog vijeća za obitelj mogao postati Bozanić?
Osnovno je pitanje, bez obzira što se pisalo i govorilo u Zagrebu, želi li papa preseliti Bozanića u Rim i ima li ime mogućeg novog zagrebačkog nadbiskupa. Hrvatska glasila pišu o određenom otporu prema Bozaniću na Kaptolu, čije imenovanje za zagrebačkog nadbiskupa nije u Zagrebu prihvaćeno s oduševljenjem. Sličan slučaj zabilježen je u Sloveniji, gdje je mons. Franc Rode' 1997. postao ljubljanskim nadbiskupom. Rode' je u Sloveniji smatran prekonzervativnim pa je 2004. povučen u Vatikan. Imenovan je pročelnikom Kongregacije za svećenički život i 2006. proglašen kardinalom, a umirovljen je u siječnju ove godine.
Možda ipak mesić.