Otvaranje vatikanskih arhiva imat će značaj za Hrvatsku zbog blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a prof. dr. Juraj Kolarić, teolog i crkveni povjesničar, kaže kako je to od velike važnosti zbog „dokumenata koji su ondje pohranjeni“.
– Poput glasovitog događaja kada Vatikan nije htio primiti Pavelića zbog ondašnjih turbulentnih vremena Drugog svjetskog rata i papa Pio XII. rekao je kad se to ludilo smiri i rat prestane, onda ćemo razgovarati. Rekao je kako mu je hrvatski narod na srcu i lijepo je reagirao, a Pavelić, dakako, nije bio primljen kao državni poglavar, nego kao privatna osoba – kaže dr. Kolarić, koji je i sam 1971. završio arhivistiku pri Tajnom vatikanskom arhivu.
– Drago mi je što će se konačno vidjeti velika uloga kardinala Stepinca u Drugom svjetskom ratu, koji je u teškim totalitarnim sustavima znao naći ne samo nacionalnu nego opće kršćansku mjeru kada je protestirao protiv progona svih ljudi koji pripadaju različitim sustavima, ali su Božja djeca koju treba susretati s velikim poštovanjem – kaže dr. Kolarić, dodajući da će i rad papinske komisije o životu i djelovanju bl. Stepinca u Drugom svjetskom ratu dobiti novu dimenziju.
– Ne trebamo se bojati, jer mi to znamo, mnogo toga je otkriveno, ali će sigurno biti “šlag na tortu” tim događajima, gdje će veličina zagrebačkog nadbiskupa u tim teškim povijesnim trenucima doći do punog sjaja – kaže dr. Kolarić, dodajući da ga je iznenadilo da nitko od naših povjesničara nije tražio pristup arhivu.
– No nikad nije kasno. Možda naši povjesničari nisu bili dovoljno informirani, ali sigurno će biti onih koji se pripremaju za taj posao. Pozvao bih posebice one naše koji su sada u Rimu i bliži su tim izvorima da budu ne samo prvi istražitelji, nego da su na raspolaganju svima koji će dolaziti u Rim – kaže dr. Kolarić.
Otvaranje vatikanskih arhiva pozdravlja i povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina.
– Uloga pape Pija XII, koja se pokušala istražiti godinama, bila je problematična po više točaka i mislim da slici o njemu i ukupno o Vatikanu otvaranje arhiva može samo pomoći – kaže profesor Jakovina, dodajući da ne misli da je ovaj papa za Židove tijekom Drugog svjetskog rata učinio dovoljno.
– Mislim da je imao strah od Sovjetskog Saveza, veći nego što je imao prema i jednom drugom režimu. Svoditi njegovu ulogu na jednu ili pojedinačnu gestu u vremenu kakvo je bilo Drugi svjetski rat nije dovoljno, a argument je isti i za Stepinca koji o Židovima prvi put govori 1942. No, do tada Židova u Hrvatskoj uglavnom više nema. Vodi se rasprava o tome jesu li učinili dovoljno i je li jedna propovijed dovoljno, no ja mislim da nije jer u ratnim okolnostima morate grmjeti, osobito ako ste u poziciji koja vas čini sigurnijim i ako vjerujete u svoje poslanje. Ako je papa Pio XII. doista vjerovao u ono što Crkva zagovara, mogao je govoriti glasnije, no kada bi se i takva priča u arhivima potvrdila, ne mislim da će štetiti crkvenoj organizaciji. Upravo suprotno, bit će od koristi da se glasno progovori o tom vremenu – kaže Jakovina, koji vjeruje da će otvaranje arhiva pomoći i Hrvatskoj u smislu kontekstualiziranja jedne okolnosti koja se u nas nedovoljno ističe: da Vatikan nije priznao NDH. Smatra da će istraživanja dati balansiraniju sliku odnosa Vatikana i NDH te Crkve u Hrvatskoj i Vatikana.
– Crkva se ne treba bojati otvaranja arhiva, to je dobrodošlo i korisno jer se može poslati poruku i drugima koji istražuju ili imaju arhivsku građu da bi ih trebali učiniti dostupnima istraživačima. S obzirom na naše opterećenje s tim razdobljem bilo bi dobro kada bi Hrvatska organizirala i financirala povijesna istraživanja umjesto da formira komisije koje bi rješavale povijesne prijepore – zaključio je prof. Jakovina.
Sorošev isprdak jakovina bi beatifidirao jednog od najvećih zločinaca svijeta koji je nakon rata pobio preko milijun nedužnih Hrvata. Kakvo smo mi to društvo kada ovakvi degenerici raspredaju o našoj povijesti ?