U EU vlada sloboda putovanja. Međutim, povremeno se događa da se na granicama vrše kontrole - tijekom posebnih događaja ili opasnosti. Za takve kontrole postoje pravila. Most „Europa", koji povezuje Njemačku i Francusku između Kehla i Strassbourga, izgleda neupadljivo - ali je svakodnevni simbol slobode kretanja unutar Europske unije. Putovanje bez kontrola preko granica se iz perspektive država članica smatra „jednim od najvećih dostignuća Unije". Međutim, ovih tjedana je ta sloboda ograničena - bez obzira radi li se o ljudima koji rade u susjednoj zemlji, turistima ili ekonomiji. Policajci ponovo mogu zaustavljati putnike radi kontrole - s obje strane granice. To ipak nije ništa novo.
Tako je ovdje bilo velikih gužvi kada je Francuska nakon terorističkih napada 2015. godine ponovno uvela granične kontrole. A sada se radi o sigurnosti tijekom Olimpijskih igara u Parizu - kao što je to bio slučaj i tijekom Europskog prvenstva u nogometu. Njemačka je kontrolirala svoje granice tijekom EP-a, a sada to radi tijekom Olimpijskih igara na granici s Francuskom - kao i na granicama s Poljskom, Češkom, Austrijom i Švicarskom, gdje se već dulje vrijeme vrše kontrole u okviru borbe protiv krijumčarenja ljudi. Sigurnosne službe strahuju da bi teroristi mogli iskoristiti sportske događaje za napade. U Njemačkoj do toga srećom nije došlo. U Francuskoj su Igre tek počele, piše Deutsche Welle.
Granične kontrole su moguće unatoč slobodi putovanja
Tijekom posebnih događaja kao što su sportski događaji i samiti, zemlje EU-a su u proteklim godinama često pribjegavale graničnim kontrolama. Ovo je izričito predviđeno zakonima EU-a. Međutim, kontrole na unutarnjim granicama zemlje članice mogu se uvesti samo u izuzetnim slučajevima i samo „privremeno", kao posljednje sredstvo. Prvih godina, članice su prijavljivale takve kontrole na nekoliko dana ili tjedana. Ali s vremenom su sve više koristile ovu mogućnost za sve dulje periode.
GALERIJA Pogledajte koje poznate osobe su upriličile otvaranje Olimpijskih igara
Prekoračena maksimalna dužina trajanja
Primjer Francuske. Zemlja je od 2015. godine bila meta nekoliko terorističkih napada. Pariz je uvođenje graničnih kontrola najprije opravdavao pozivanjem na napade u Parizu i Nizzi. Zatim se zadovoljio navodom: „kontinuirana teroristička prijetnja" - i produžavao ih mjesecima umjesto samo tjednima. Njemačka je od rujna 2015. godine kontrole na granici s Austrijom opravdavala pozivanjem na neregularnu migraciju, a povremeno su kao argument dodavane pandemija korone i samiti. Obje zemlje su odavno prekoračile maksimalnu dužinu trajanja kontrola od šest mjeseci koju je donedavno predviđala pravna regulativa zvana Schengenski kodeks.
Jedan slučaj koji se ticao austrijskih kontrola na granici sa Slovenijom stigao je i pred Europski sud pravde. Jedan je putnik podnio tužbu jer je bio kontroliran. Sud je 2022. godine odlučio da je poslije isteka maksimalne dužine trajanja moguće odmah ponovno uvesti granične kontrole, ali je za to potrebna nova prijetnja. Suci iz Luksemburga smatrali su da Austrija nije dokazala da postoji nova prijetnja. Nacionalni sud je slijedio ovu liniju i proglasio kontrolu nezakonitom.
Ipak, kontrole su se i dalje produžavale - trenutno do studenog 2024. godine. Obrazloženja se samo blago razlikuju. Uvijek se radi o opasnostima zbog migracije. U međuvremenu je Schengenski kodeks promijenjen. Maksimalna dužina trajanja za kontrole sada je tri godine. Također je potrebna opravdana osnova: „Javni red ili unutarnja sigurnost" moraju biti „ozbiljno ugroženi".
VEZANI ČLANCI:
Rasprava o produženju kontrola na svim granicama
Međutim, sve češće se i u Njemačkoj tražili uspostava ili nastavak već postojećih kontrola na granicama - i to na svima, a ne samo na odabranima, kao što je to bio slučaj u kontekstu Europskog prvenstva. Kakav je stvaran učinak tih kontrola nitko ne zna. Savezna policija do sada nema razvrstane podatke po susjednim zemljama na osnovu kojih bi se mogla utvrditi djelotvornost kontrola na određenim granicama.
Po mišljenju Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, za kontrole na zapadnim granicama i na sjeveru prema Danskoj - nema opravdanja. Migrantske rute ne vode preko ovih susjednih zemalja. Preko Austrije, Švicarske, Češke i Poljske - vode. Zato na tim granicama može biti kontrola uz obrazloženje da se radi o borbi protiv krijumčarenja ljudima. Također, uvijek treba imati na umu i što granične kontrole na unutarnjim granicama znače za turizam, zaposlene, obrtništvo u pograničnim regijama, ekonomiju i trgovinu, rekao je glasnogovornik Saveznog ministarstva unutarnjih poslova.
Ne kontroliraju se svi
Međutim, ponovno uvođenje kontrola ne znači da na svakom prijelazu svaki automobil, biciklist i pješak mora pokazati svoje papire. Policija sama određuje tko će biti zaustavljen, a tko neće. Vjerojatno najočitije ograničenje slobode kretanja unutar EU postojalo je nakon proglašenja pandemije koronavirusa. Unutarnje granice EU tada nisu bile samo kontrolirane, već su povremeno bile skoro potpuno zatvorene. Međutim, ni tada nije došlo do kraja Schengena. Granice su ponovno otvorene.
GALERIJA Do danas Hrvatsku još nisu priznale četiri zemlje: Znate li koje?
