Premda odlazeći predsjednik Donald Trump koristi sve mogućnosti kako bi zacementirao svoju političku ostavštinu i otežao posao svom nasljedniku Josephu Bidenu, svjedočimo i suprotnim primjerima. U američkom Kongresu tako je najavljeno donošenje novog obrambenog proračuna kojim će se stopirati jedna od najkontroverznijih odluka predsjednika Trumpa, ona o povlačenju 12 tisuća američkih vojnika iz Njemačke, a zakon o obrambenom proračunu, koji je rezultat suradnje kongresnih demokrata i republikanaca, mogao bi zakomplicirati i realizaciju Trumpovih planova o povlačenju trupa iz Afganistana i Južne Koreje.
Blokirali obrambeni proračun
Prema predloženom zakonu, povlačenje američkih vojnika može početi tek 120 dana nakon što ministar obrane Kongresu predstavi analizu učinaka povlačenja, a rok za povlačenje prema Trumpovoj odluci istječe 15. siječnja, odnosno pet dana prije nego što Trump mora napustiti Bijelu kuću. Odluka o povlačenju američke vojske iz Njemačke, koju je Trump donio u suradnji s kontroverznim bivšim američkim veleposlanikom u Njemačkoj Richardom Grenellom, donesena je zbog “kažnjavanja” Njemačke koja, po ocjeni Washingtona, ne izdvaja dovoljno novca za obranu.
Odluka je donesena jednostrano, a ostali saveznici u sklopu NATO-a o njoj, kao ni o brojnim drugim sličnim Trumpovim odlukama, uopće nisu bili obaviješteni. Međutim, analize su ubrzo nedvojbeno pokazale kako će ta Trumpova odluka najviše naškoditi samim Sjedinjenim Državama i američkim interesima u Europi, američkoj vojsci i NATO savezu, čemu se najviše raduje ruski predsjednik Vladimir Putin, koji već godinama ustrajno radi na rastakanju Sjevernoatlantskog saveza.
VIDEO Trump i Melania napali medije: “Kako je moguće da jadni mediji proglase tko je pobjednik?”
Američka vojska stacionirana je u Njemačkoj još od Drugog svjetskog rata zbog zaštite američkih ratnih stečevina u Europi, iako se broj američkih vojnika postupno smanjuje. U ovom je trenutku u Njemačkoj oko 36 tisuća američkih vojnika, a američka je vojska u Njemačkoj izgradila najsuvremeniju vojnu infrastrukturu koja Amerikancima služi kao uporište za vođenje operacija u kriznim žarištima u europskom susjedstvu, u ondje je i najsuvremenija bolnica za liječenje ranjenih vojnika. Zbog toga je i niz republikanaca kritizirao ovu Trumpovu odluku, a nekadašnji vrhovni američki zapovjednik u Europi Ben Hodges upozorio je prije nekoliko mjeseci da bi povlačenje bilo “golema greška” i “poklon” Putinu, s obzirom na to da američke trupe nisu stacionirane u Europi kako bi štitile Njemačku, nego sve članice NATO-a, uključujući i SAD.
Trump, međutim, prijeti vetom na obrambeni proračun, vrijedan 740 milijardi dolara, koji predviđa i sankcije za plinovod Sjeverni tok 2 i kompanije koje sudjeluju u tom projektu, i to zbog toga što kongresnici nisu podržali prijedlog da se društvenim mrežama uskrati zaštita od tužbi, čemu se protivi i jedan dio republikanaca. Ako Trump ustraje na vetu, to će značiti novi preokret u američko-ruskom ratu za europsko energetsko tržište jer će se tako zakomplicirati američki plan kojem je cilj zaustavljanje ključnog njemačko-ruskog energetskog projekta, plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi uskoro trebao biti dovršen.
Međutim, bio bi to onda i prvi slučaj od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća da obrambeni proračun nije prihvaćen na vrijeme, jer je taj proračun jedini zakon koji proteklih desetljeća nije postao žrtvom pokušaja opstrukcije od strane republikanaca ili demokrata.
U ovom se slučaju jedan dio republikanaca i demokrata slaže s predsjednikom Trumpom da bi društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera - čime Trump već dugo prijeti - trebalo oduzeti zaštitu od tužbi, ne prihvaćajući, međutim, da se to pitanje rješava obrambenim proračunom, koji nema veze s pravnom regulacijom društvenih mreža.
Obrambeni proračun sadrži još jednu odredbu zbog koje Trump prijeti vetom, onu o preimenovanju vojnih baza koje su nazvane po zapovjednicima nekadašnje konfederacijske vojske, čemu se Trump oštro protivi, tvrdeći da je to “američka baština”.
Biden poništava odluke
Biden će poništiti i Trumpove odluke o povlačenju SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije, koju je, paradoksalno, Trump donio usred pandemije koronavirusa, koja bi, prema posljednjim prognozama stručnjaka, u SAD-u mogla odnijeti čak i do pola milijuna života.
Zbog toga će Biden, kako je najavio u svom prvom TV intervjuu nakon izborne pobjede, odmah nakon preuzimanja dužnosti pozvati Amerikance da 100 dana nose zaštitne maske, nadajući se da će to dovesti do značajnog smanjenja širenja zaraze smrtonosnog virusa. Nošenje zaštitnih maski pretvorilo se u SAD-u u političko pitanje ponajprije zahvaljujući upornom Trumpovom relativiziranju opasnosti i odbijanju nošenja maske, što je dovelo do toga da Trumpove pristaše uglavnom ne nose maske.
Zaokret po ovom pitanju – koje je ujedno najvažniji i najteži problem s kojim će se Biden suočiti po ulasku u Bijelu kuću - ogleda se i po činjenici da će Biden zadržati Anthonyja Faucija na poziciji prvog stručnjaka za borbu protiv zaraznih bolesti, dok je Trump njegove savjete najčešće ignorirao.
